StoryEditor
ULOGA GENETIKE

Dobili smo odgovor na važno pitanje o Covidu: I geni mogu utjecati na komplikacije kod oboljelih

Uz genetske testove, istraživači su testirali i imunološke stanice iz krvi pacijenata i njihovih obitelji

 
 Ilustracija/Srdjan Vrancic/CROPIX

Visoki krvni tlak, dijabetes, debljina i dakako visoka životna dob, pokazalo se, najčešći su razlozi zbog kojih neki pacijenti ne prežive Covid-19. Naime, sve su to rizici koji mogu izazvati komplikacije kod oboljelih od koronavirusa za koje nerijetko nema lijeka. No u posljednje se vrijeme sve više govori i o mogućoj ‘genetskoj podlozi’ odnosno činjenici da bi u tome kako se tko nosi s koronavirusom utjecaj mogla imati i naša genetska ranjivost.

Kao primjer uloge genetike nizozemski genetičar Alexander Hoischen s Medicinskog centra Sveučilišta Radboud (RUMC) u Nijmegenu navodi dva brata, oba mlađa od 35 godina, inače potpuno zdrava, koji su se zarazili koronavirusom i obojica završila na respiratoru.

Ranjivost

- U takvom se slučaju odmah zapitate mogu li genetski čimbenici igrati ulogu - kaže Hoischen. Dodaje kako to može biti slučajnost da su obojica bili tako teško bolesni, ali i posljedica greške u imunološkom sustavu. Tijekom proučavanja ta dva slučaja znanstvenici su dobili dojavu o još dvojici mlađih ljudi na drugom kraju Nizozemske koji su također završili na respiratoru i krenuli su u istraživanje s obzirom na to da nisu imali nikakvu obiteljsku povezanost. Dok je trajalo istraživanje, jedan od njih izgubio je bitku s koronom.

Ne bi li identificirali genetsku ranjivost na infekciju, istraživači su sekvencionirali njihove egzome koji sadrže dijelove koji kodiraju proteine u svim genima. Posebnu su pažnju posvetili genima za koje se zna da su uključeni u urođeni imunološki odgovor.

Pokazalo se da su sva četvorica muškaraca imala mutaciju na genu koji u nekim imunološkim stanicama proizvodi receptor TLR7. Naime, TLR7 upozorava imunološki sustav na infekciju odnosno otkrivanje jedno lanaca RNK koji neki virusi nose kao što je to slučaj sa SARS-CoV-2. Znanstvenici također misle da taj receptor prepoznaje i usko povezane koronaviruse poput MERS-a ili SARS-a. Kad se virus aktivira, receptor ‘budi’ oslobađanje interferona, odnosno molekule imunološke signalizacije koje sudjeluju u obrani organizma od virusnih infekcija.

Promjene na DNK

Uz genetske testove, istraživači su testirali i imunološke stanice iz krvi pacijenata i njihovih obitelji. Pokazalo se da su svi imali puno manje interferona kao odgovor na infekciju nego što bi bilo očekivano. U laboratoriju su koristili molekulu zvanu imikvimod (modifikator imunološkog odgovora) da aktiviraju TLR7 receptore simulirajući infekciju.

Otkrili su da mutacija u TLR7 onemogućava njihovu zaštitu od koronavirusa. Pritom se naglašava da takva istraživanja imaju veliku važnost za moguće lijekove koji bi pomogli takvim pacijentima da se ‘popravi’ njihov imunitet odnosno da bolje odgovore na ugrozu.

Inače, baš genetska istraživanja najčešće su vezana uz loše ishode mlađih osoba oboljelih od Covida-19 odnosno kod onih kod kojih ne postoji ni jedan zdravstveni rizik koji bi bio razlog za komplikacije. Studija objavljena prije nešto više od mjesec dana u kojoj se istraživao genom 1610 pacijenata hospitalizirani tijekom epidemije u Španjolskoj i Italiji otkrila je promjene na DNK koje također mogu utjecati na tijek bolesti premda su vrlo male.

Otkriveno je da je dio pacijenata imao genetske promjene zbog kojih dolazi do poremećaja proteina kemokina (molekula citokina) koji komuniciraju s molekulama imunološkog odgovora. Oni inače služe privlačenju imunoloških stanica u napadnuto tkivo kako bi uništile virus. Znanstvenici su dokazali da su te promjene 1,5 puta češće bile prisutne kod onih pacijenta koji su trebali respirator ili neku drugu potporu za disanje. Naime, mala promjena u DNK povezana je sa smanjenom aktivnošću gena koji pomaže u regulaciji kemokina. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. kolovoz 2020 14:13