EVOLUCIJA I REVOLUCIJA

DRUGO NALIČJE MITA O INOVATIVNOSTI INFORMATIČKE INDUSTRIJE Zadnjih pet noviteta Facebook je prepisao od drugih tvrtki. Je li to inovativan biznis?

Mark Zuckerberg, Facebook
 Stephen Lam / REUTERS
Dok se javnosti uporno prezentira vizija informatičko-tehnološkog sektora kao društvenog šampiona kreativnosti, u njemu je duboko ukorijenjena kultura plagiranja

Kada je Facebook prošli mjesec predstavio “novitete” na svojim platformama, većina korisnika i medija složno je reagirala na isti način: “Ovo je čista kopija Snapchata!”. Dobre ideje koje je razvila mlada i inovativna kompanija, koje su očito jedan od razloga njezina velikog uspjeha, tehnološki mastodont Facebook jednostavno je prekopirao, preimenovao, prebojio i proglasio novim proizvodima. Dapače, posljednjih pet inovacija koje je Facebook implementirao na svojim platformama zapravo su kopije usluga koje već nude druge, mahom mlađe i manje tvrtke. Facebook Camera je zamjena za Snapchat Stories, Messenger Live Location usluga je koju je već imala Appleova aplikacija Messages, Messenger Reactions and Mentions je prekopirana usluga aplikacije po imenu Slack, a mogućnost “streamanja” videoigara uživo je “posuđena” od servisa Twitch. Smije li to Facebook uopće učiniti - evidentno smije. Je li moralno, o tome bi se već dalo raspravljati.

Svi se kunu u inovacije

U svijetu IT industrije direktori malih i velikih kompanija podjednako se kunu u inovacije, predstavljaju svoje tvrtke i cijelu branšu kao silu mladih inovatora koji svojim korisnicima donose nove tehnologije. No, kakvu pouku izvući kada jedna od najmoćnijih i najvećih IT tvrtki umjesto inovacija nudi plagijate? Koliko je uopće bitno biti inovativan?

“Kao i u drugim tehnološkim industrijama, nije tu riječ samo o IT-u, pitanje inovacija uvijek se pojavljuje kao ključno i to nema jednoznačnog odgovora”, rekao nam je poznati IT stručnjak i suosnivač tvrtke Perpetuum Mobile Ivo Špigel.

“Neke kompanije koje su vrlo uspješne baziraju svoje uspjehe primarno na inovacijama. Ključni resursi su im instituti, doktori znanosti, patenti i tako dalje, i to uspijevaju vrlo uspješno pretvarati u komercijalizirane produkte. Druge kompanije, koje nisu toliko fokusirane na inovacije, nego na performance excellence, na izvrsnost u svojim procesima, efikasnosti poslovanja, također mogu biti vrlo uspješne”, objasnio je Špigel.

Sličnu tezu ponudio nam je jedan od naših najiskusnijih IT novinara i urednika Oleg Maštruko, koji vjeruje kako inovativnost uopće nije preduvjet za uspjeh. “Možda je ponekad poželjna, ili može služiti kao multiplikator, ali nije nužna”, rekao je. “Sasvim dobro se može živjeti oponašajući druge, uz manja unapređenja, onako kako to rade kompanije drugog ili trećeg vala u nekoj tehnologiji.”

Primjeri su iznenađujuće brojni. Jedna od najvažnijih inovacija u informatici - korištenje miša u sprezi s grafičkim sučeljem - uopće nije donijela profit tvrtki koja ju je razvila. Ideje koje je razvio Xerox u svojem istraživačkom institutu na kraju su preuzeli Apple i Microsoft i razvili komercijalno uspješne MacOS i Windows operativne sustave. Steve Jobs i Bill Gates postali su milijarderi i zvijezde poslovnog svijeta, a danas se više nitko ne sjeća niti ga zanima tko je bio direktor Xeroxa.

Nova paradigma

Apple je poseban primjer tvrtke koja je u nekoliko navrata napravila tržišnu revoluciju proizvodima koju su potrošači doživjeli kao inovacije, no zapravo se radilo o usavršavanju postojećih koncepata. Tržišna revolucija u ovom slučaju znači jednu potpunu promjenu paradigme - prije iPhonea, relativno je malo ljudi imalo pametne mobitele, no iPhone je stvorio interes i potražnju koji su doveli do toga da danas gotovo svaki građanin razvijenog svijeta ima najmanje jedan pametni telefon. Mnogi ih imaju i više.

Prvi iPod i iPhone nisu bili prvi uređaji svoje vrste, ali su bili uspješniji od svih prethodnika. Apple je postao najvrjednija globalna korporacija prvenstveno unapređujući tuđe ideje. Evolucija umjesto revolucije, iteracija umjesto inovacije. No, jedan od naših najuspješnijih IT poduzetnika Damir Sabol smatra da granica između usavršavanja i inoviranja nije toliko crno-bijela.

“Pitanje je sad što je inovacija. Iteracija je isto inovacija, teško je to baš odijeliti”, rekao nam je Sabol. Kada Apple na tržište izbaci novi model iPhonea, ne izgleda znatno drukčije od prethodnog, ne donosi nikakvu ozbiljnu revoluciju na tržište, ali to ne znači da nije pun inovacija “ispod haube”.

“Tu je strašno puno inovacija koje se ne vide na površini, ali su jako ozbiljne inovacije”, rekao nam je Sabol, koji ipak razlikuje inovativne startupe od tehnoloških mastodonata poput Applea ili Googlea. “Startup tvrtke, pogotovo u Americi, su tvrtke koje pokušavaju inovativnim rješenjima ili tehnologijama, ili poslovnim modelima, napraviti nešto novo za tržište. To rade startupi, a velike tvrtke rade inovacije unutar svojih niša.”

“Zdrobit ću vas”

Nakon što je Facebook prošlog kolovoza na Instagramu predstavio svoju uslugu Stories, do danas je dosegla znatno veću popularnost od “originala” koji Snapchat i dalje nudi. Instagram je ovog mjeseca objavio kako Stories koristi više od 200 milijuna ljudi, dok je Snapchat u veljači objavio kako njegovu uslugu koristi oko 158 milijuna korisnika.

U slučaju Instagrama, riječ je tek o trećini broja njegovih ukupnih korisnika, no zorno dočarava kako veće i bogatije tvrtke mogu lako nadmašiti inovativne startupe. Čelnik Facebooka Mark Zuckerberg tvorcima Snapchata, Evanu Spiegelu i Bobbyju Murphyju, ponudio je tri milijarde dolara za njihovu tvrtku, no Spiegel i Murphy su ga odbili. Spiegel je kasnije za Forbes rekao kako im je Zuckerberg zapravo prijetio da će ih “zdrobiti” ako ne pristanu na kupnju.

“Facebook se tu osjeća dosta ugrožen”, objasnio nam je Sabol. “Oni su toliko jaki i razumiju stratešku prijetnju, imaju tu poziciju i jasno da će koristiti svoju poziciju da uklone tu stratešku prijetnju.”

Murphy i Spiegel izišli su na burzu i njihova tvrtka danas vrijedi oko 24,6 milijardi dolara te su obojica time postali milijarderi, ali mnogi su investitori zabrinuti za budućnost tvrtke koja gubi stotine milijuna dolara godišnje te i sama priznaje da još nema plan kako postati profitabilna.

Javna ponuda dionica opcija je za kojom su posegnule mnoge nove tehnološke kompanije, iako predstavlja i određen rizik, no mnogi drugi startupovi rado završe u zagrljaju velikih korporacija, što nije nužno loše.

“Problem je za male tvrtke koje se bave inovacijama komercijalizirati te inovacije”, rekao nam je Sabol. Na fakultetima se, primjerice, stvaraju brojne inovacije, no vrlo malo ih završi na tržištu. Uspjeh mnogih ideja ovisi o kapitalu, kojeg često jednostavno nema. S druge strane, kada velike tvrtke prepoznaju potencijal nekog startupa, češće im je jeftinije jednostavno ga preuzeti i uklopiti u svoj sustav nego pokušati razviti konkurentsku tehnologiju unutar svoje grupe.

“Kupnja malih tvrtki može biti jako dobar rezultat za ljude koji to pokreću”, rekao je Sobol. Briljantni programer dr. Demis Hassabis osnovao je startup DeepMind, koji je brzo postao jedan od vodećih na području razvoja umjetne inteligencije. Kada je dr. Hassabis tvrtku prodao Googleu, jedina je promjena bila da je dobio znatno više slobode u radu i veće mogućnosti koje je donio Googleov kapital.

Malim startupima mnogo je lakše stvarati nove platforme i nove tržišne niše, no treba uzeti u obzir da ih većina ipak propadne. To je i glavni razlog zašto je velikim konglomeratima teško biti inovativan. Među desecima tisuća startupa koji imaju neku novu ideju vrlo brzo isplivaju oni čija zamisao ima tržišni potencijal, nakon čega im je lakše prikupiti kapital, ili ponudom dionica ili prodajom tvrtke nekom od tehnoloških giganta.

S druge strane, čak ni te goleme korporacije ne mogu istodobno financirati desetke tisuća novih projekata s planom da će ih samo nekolicina postati popularna. U velikim poslovnim sustavima često dolazi i do birokratskog zagušenja, gdje postaje jako teško progurati ideje visokog rizika, ali i potencijalno visoke vrijednosti.

“Jako mnogo direktora korporacija tvrdit će da podržavaju otvoreni duh i kreativnost svojih djelatnika, a onda svi čitamo Dilberta i smiješno nam je jer znamo da ima jako puno istine u tome”, rekao nam je Špigel.

Evolucija i revolucija

Iako se Apple u javnosti doživljava kao inovativna tvrtka, zanimljivo je da među velikim kompanijama najmanje ulaže u istraživanje i razvoj. Prošle je godine najviše novca potrošio Google - oko 14 milijardi dolara, ili oko 15 posto svojih godišnjih prihoda. Apple je uložio oko 10,4 milijarde, što je znatno manje, a kada se usporedi s godišnjim prihodima, dolazi se do mizerne brojke od samo 4 posto godišnjih prihoda.

Microsoft je donedavno imao javni imidž tvrtke koja uopće nije inovativna, no zapravo ima masivni odjel za istraživanje u koji ulaže oko 12 milijardi dolara godišnje - oko 14 posto svojih prihoda. No, Microsoft golemu količinu fantastičnih proizvoda koje je razvio uopće ne izbacuje na tržište, iz raznih razloga.

Svi naši sugovornici imali su potrebu naglasiti kako nisu sve inovacije tehnološke. “Ako promatramo svijet startupa koji su vrlo popularni zadnjih godina, najinovativniji nisu IT startupi, nego uglavnom oni koji kombiniraju neku postojeću, staru uslugu s eventualno novim slojem informatike povrh toga”, rekao nam je Maštruko i dodao kako je “inovativni, čisti IT vrlo rijedak”.

Kao najočitiji primjer uspješne inovativne tvrtke koja zapravo nije uvela nikakvu tehnološku inovaciju svi navode Uber. “Uber i Snapchat bazirani su na relativno trivijalnim tehnologijama”, rekao nam je Špigel.

“Kad razrastu, počnu koristiti puno zahtjevniju infrastrukturu, inovativnost koja prati veličinu, ali kad se Airbnb pojavio, ili Uber, to su bile aplikacije koje nije bilo zahtjevno napraviti”, rekao je. U slučaju Ubera ili Airbnba, bila je riječ o inovacijama u poslovnom procesu, nuđenju postojeće usluge korištenjem postojećih tehnologija, ali na način koji je dovoljno jednostavan i razumljiv velikoj većini potencijalnih korisnika.

Uz evolucije koje stižu iz velikih tvrtki, brojne inovativne tehnološke startupe te tvrtke koje su uvele inovacije u poslovnim procesima, nalaze se “tvrtke drugog vala” koje većina, možda i s pravom, smatra plagijatorima, no koje isto imaju svoju tržišnu nišu.

“To su tvrtke koje puste da se u prvom valu istroše i naeksperimentiraju neki drugi, a onda nastupaju učeći na tuđim greškama”, rekao nam je Maštruko. “Ne bih takve nazvao ‘plagijatori’, nego jednostavno organizacijama i timovima koji uče od drugih, u čemu uglavnom nema ništa loše”.

Tvrtka koju često optužuju za plagiranje njemački je startup inkubator Rocket Internet, koju su osnovala braća Marc, Oliver i Alexander Samwer. “Ljudi koji ih kritiziraju da nisu dovoljno inovativni ne mogu ignorirati činjenicu da su oni napravili nevjerojatan uspjeh”, rekao nam je Špigel.

Rocket Internet svoju je strategiju razvoja gradio na tvrtkama “inspiriranim” uspješnim startupima u Sjedinjenim Američkim Državama. Razvili bi uslugu i mrežu korisnika u Europi prije nego što bi se originalna tvrtka stigla proširiti iz Amerike, i potom bi bila prisiljena ili kupiti njemački startup za velike novce, ili odustati od širenja, jer na lokalnom tržištu već postoji etablirana usluga te vrste.

Takvu je sudbinu doživio Groupon, tvrtka čiji je poslovni model iskoristio Rocket Internet kada je osnovao CityDeal u Berlinu krajem 2009. godine. Već u svibnju 2010. Groupon je preuzeo CityDeal, koji danas pod imenom Groupon CityDeal posluje diljem Europe.

Berlinska braća

“Napravili su to u još nekoliko primjera i svaki su put profitirali u iznosima od više stotina milijuna eura”, rekao nam je Špigel i citirao jednog prijatelja ulagača iz Londona koji je izjavio kako bi “Berlin trebao podići spomenik braći Samwer, jer je cijela njemačka visokotehnološka scena nastala oko njih”.

Priča o velikoj inovativnosti IT kompanija uglavnom je samo to - priča. “Za IT to nikad nije vrijedilo ni više ni manje nego za bilo koju drugu industriju”, rekao nam je Maštruko, a i naši drugi sugovornici se slažu da je inovativnost, i ona posve originalna i ona koja se temelji na usavršavanju postojećeg, temelj svake industrijske grane.

Ono što odvaja IT industriju od ostalih grana je što je razvoj novih programskih tehnologija dovoljno jeftin da se gotovo bilo tko može okušati u tome. Razvoj novih tehnologija u medicini, genetici ili molekularnoj biologiji, razvijanje nove ili jednostavno brže elektronike - to sve zahtijeva visoka ulaganja u opremu, laboratorije i materijale.

S druge strane, kako bi netko stvorio novi Facebook, Snapchat ili Uber, dovoljni su ideja, mali poslovni prostor i mladi ljudi puni entuzijazma. Pod takvim uvjetima, na svjetskom tržištu šanse imaju čak i mali hrvatski startupi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. prosinac 2021 04:02