Na Grenlandu, na arktičkoj pustopoljini Kangerlussuaq, Europljani grade obranu od nove, sve veće sigurnosne prijetnje: svemirskih hakiranja.
Prošlog je mjeseca objavljeno da litavska tvrtka Astrolight, uz potporu Europske svemirske agencije, gradi zemaljsku postaju koja će brzo i sigurno, pomoću laserskih zraka, preuzimati velike količine podataka sa satelita.
Svemirske komunikacije, malo po malo, dolaze u središte pažnje kad su u pitanju sigurnosni planovi EU, s obzirom na rastuće geopolitičke napetosti i sve širi spektar hibridnih prijetnji.
Godinama se satelitska infrastruktura smatrala tek tehničkim komunalnim sustavom, a ne strateškom imovinom, no to se promijenilo 2022. godine, kada se kibernetički napad na satelitsku mrežu Viasat poklopio s ruskom invazijom na Ukrajinu.
Od tada su sateliti postali česte mete ometanja, špijunaže i sabotaže. Europska komisija je u lipnju upozorila na porast kibernetičkih napada i pokušaja elektroničkog ometanja usmjerenih na satelite i zemaljske postaje. Njemačka i Ujedinjena Kraljevina ranije su ove godine upozorile na rastuću prijetnju koju predstavljaju ruski i kineski sateliti, koji su redovito uočeni kako špijuniraju njihove satelite.
Vlade EU-a sada ubrzano jačaju otpornost i smanjuju ovisnost o stranoj tehnologiji, i to kroz regulative poput novog Zakona o svemiru, ali i kroz ulaganja u kritičnu infrastrukturu.
Prijetnja je posebno očita na Grenlandu, rekao je Laurynas Mačiulis, glavni izvršni direktor Astrolighta. „Problem je danas u tome što se oko 80 posto cjelokupnog svemirskog podatkovnog prometa preuzima na jednoj jedinoj lokaciji na Svalbardu, otoku koji dijeli više država, uključujući Rusiju“, rekao je u intervjuu.
Glavna europska arktička zemaljska postaja nalazi se na Svalbardu i podržava navigacijske sustave Galileo i Copernicus. Iako je lokacija strateška, ona je također iznimno osjetljiva zbog ruskih i kineskih aktivnosti. Važno je istaknuti i da se postaja oslanja na jedan jedini podmorski kabel za povezivanje s internetom, koji je već nekoliko puta bio oštećen.
„U slučaju namjernog ili nenamjernog oštećenja tog kabela gubi se pristup većini geo-obavještajnih satelita, što je, naravno, izuzetno kritično. Zato nam je cilj postaviti dopunsku zemaljsku satelitsku postaju na Grenlandu“, rekao je Mačiulis.
Europska raketa lansirala špijunski satelit u svojoj prvoj potpuno operativnoj misiji
Sve u znaku Muska
Europski odgovor na prijetnju iz svemira je IRIS² - više milijardi eura vrijedna konstelacija za sigurnu povezanost predstavljena 2022. godine, osmišljena kao konkurencija sustavu Starlink Elona Muska. To bi Europi trebalo osigurati sigurnu satelitsku komunikaciju.
„Danas su komunikacije - primjerice u Ukrajini - previše ovisne o Starlinku“, rekao je Anders Fogh Rasmussen, predsjednik konzultantske kuće Rasmussen Global. „Ta ovisnost počiva na vrlo promjenjivim idejama američkog milijardera. To je previše rizično. Moramo izgraditi siguran komunikacijski sustav koji je neovisan o Sjedinjenim Državama.“
Europski sustav, koji će se sastojati od 18 satelita u niskoj i srednjoj Zemljinoj orbiti, ima za cilj Europi osigurati brzu i šifriranu komunikaciju.
„Čak i ako netko presretne signal IRIS², neće ga moći dešifrirati“, rekao je za POLITICO Piero Angeletti, voditelj Ureda za svemirski segment sigurne povezanosti pri Europskoj svemirskoj agenciji. „To će nam omogućiti siguran sustav koji je također certificiran i akreditiran od strane nacionalnih sigurnosnih tijela.“
No ima jedan problem. IRIS² je još uvijek udaljen najmanje četiri godine od početka operativnog rada.
Tko je zadužen za satelitsku komunikaciju?
Dok Europa jača svoje sigurne satelitske sustave, vlade država još razmatraju kako koordinirati kibernetičku obranu i svemirsku sigurnost. U mnogim slučajevima to spada pod svemirska ili kibernetička zapovjedništva, koja su, za razliku od tradicionalnih vojnih jedinica, relativno nova i često još u fazi formiranja.
Clémence Poirier, istraživačica kibernetičke obrane u Centru za sigurnosne studije pri ETH Zürichu, rekla je da se zemlje EU-a sada moraju usredotočiti upravo na to.
„Europske države moraju nastaviti razvijati ta zapovjedništva“, rekla je za POLITICO. „Treba osigurati koordinaciju njihovih djelovanja, jasne mandate i odgovornosti kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti, kibernetičkim obrambenim i ofenzivnim operacijama, kao i praćenju prijetnji.“
I industrija se muči popuniti praznine. Većina tvrtki za kibernetičku sigurnost ne tretira svemir kao zaseban sektor, zbog čega satelitski operateri ostaju u svojevrsnoj slijepoj točki. Umjesto toga, svemirski sustavi svrstavaju se u druge kategorije: sateliti za promatranje Zemlje često pod okolišne usluge, satelitska televizija pod medije, a širokopojasne konstelacije poput Starlinka pod internetske usluge.
Ta fragmentacija otežava svemirskim tvrtkama procjenu rizika, ažuriranje modela prijetnji i razumijevanje od koga se trebaju braniti. Također komplicira odgovor na incidente: iako postoje napredni alati za obranu od kibernetičkih napada na zemaljske mreže, ti se alati često ne mogu baš tako lako primijeniti na svemirske sustave.
„Kibernetička sigurnost u svemiru je ponešto drugačija“, dodala je Poirier. „Ne možete jednostavno uzeti rješenja koja koristite za računala na Zemlji i samo ih primijeniti na satelit.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....