Posjet šefice Europske komisije Ursule von der Leyen hrvatskom poduzetniku Mati Rimcu u pratnji premijera Andreja Plenkovića najava je najvažnije investicije iz sredstava Europske unije u jedan poslovni projekt u RH.
Nije samo bitna veličina investicije od pomalo nevjerojatnih 200 milijuna eura, nego i to što će taj novac ići za jedan od najvećih poslovnih izazova današnjice: kako osigurati razvoj urbane mobilnosti s potpuno autonomnim električnim vozilima. Zagreb je tako postao europska prijestolnica po pitanju razvoja e-vozila bez vozača. Iz Prijedloga Nacionalnog plana oporavka 2021. – 2026. može se iščitati kako je poslovni pothvat za koji će Rimac dobiti blizu 1,5 milijardu kuna ekstremno ambiciozan. Donosimo neke od ključnih sastavnica tog projekta:
Prvi cilj je potpuno autonomno električno vozilo: „Realizacijom projekta konstruirat će se u potpunosti novo električno vozilo pete razine autonomije, dakle sposobno izvršavati sve dinamičke funkcije vožnje bez ikakve asistencije vozača-osobe, čiju funkciju u potpunosti preuzima umjetna inteligencija, odnosno autonomni sustav vožnje…“
Drugi cilj je „…razvoj i izgradnja specijalizirane infrastrukture za autonomna i električna vozila: Za funkcioniranje kompletnog sustava nove mobilnosti nužna je, budući da nema osoba koje upravljaju vozilima, razvijena infrastruktura specijalne namjene u kojoj će se navedena vozila održavati i čistiti te provjeravati rade li svi sustavi na njima ispravno. Navedena građevina bit će razvijena kao dio cjelokupnog multimodalnog rješenja odnosno terminala, dogovorenog u suradnji s Gradom Zagrebom.“
Što se tiče razvoja samog autonomnog vozila, u Planu se navodi da je odabrana tvrtka koja je među tri najvažnije u svijetu s postojećim rješenjima upravljanja uz pomoć senzora i umjetne inteligencije.
Treći cilj jest razvoj softverske platforme za razvoj usluga mobilnosti koje će biti zasnovane „…na dijeljenju odnosno tzv. MaaS (mobilnost kao usluga), a ne posjedovanju vozila. Dakle, putem navedene razvijene platforme obavljat će se interakcija korisnika s vozilima te upravljanje postavkama unutar vozila, ali i upravljanje cjelokupnom flotom vozila i infrastrukturom od strane nositelja projekta. Također, bitna sastavnica softverske platforme je integracija s pružateljima usluga javnog gradskog prijevoza te željeznicom…“
Ukupno će se izraditi 60 prototipova autonomnih e-vozila, a vremenski plan doima se strelovito:
„2021. Pripremanje novog prezentacijskog prototipa, rad na pripremi za početak gradnje specijalizirane infrastrukture, odabir svih parametara za integraciju autonomnog sustava vožnje i senzora na vozilo, izrada softverske platforme
2022. Izgradnja specijalizirane infrastrukture, dovršetak prezentacijskog prototipa i početak izrade verifikacijskih prototipa, integracija sustava autonomne vožnje i senzora na vozilo, projektiranje linije za serijsku proizvodnju, izrada softverske platforme
2023. dovršetak proizvodnje verifikacijskih prototipova, njihovo testiranje, testiranje sustava autonomne vožnje, testiranje specijalizirane infrastrukture, izrada kalupa za serijsku proizvodnju, instalacija linije za serijsku proizvodnju, integracija softverske platforme s vozilima i infrastrukturom te povezivanje s ostalim pružateljima usluga
2024. testiranje svih sustava i pokretanje pilota usluge u Zagrebu
2025. pokretanje komercijalne usluge s punom funkcionalnošću u Zagrebu. Planirani ukupni troškovi projekta iznose 3 milijarde i 411 milijuna kuna. Kroz RRF je planirana dodjela sredstava u iznosu od 1.485.000.000 kn, a s obzirom na to da se sukladno pravilima o državnim potporama neće moći financirati ukupan iznos investicije.“
Nositelji će znanja bit će Rimac automobili u suradnji s timom Project 3 Mobility d.o.o. čiji članovi su stjecali iskustvo u kompanijama poput Aston Martina, Jaguar Land Rovera i Tesle. Rimac je suvlasnik i u Mobilityju.
Ukupno je predviđeno 700 električnih vozila u Zagrebu, ali će ona biti financirana iz drugih sredstava EU.
Inače, treba naglasiti kako će Rimac i njegovi partneri s ovim sredstvima postati jedni od najvećih primatelja EU sredstava, a grad Zagreb europska metropola s najmodernijim rješenjem urbane e-mobilnosti. Treba znati da se radi o ekstremno velikim novcima. Primjerice, najveći direktni korisnik među pravnim osobama u 2019. bio je španjolski Junta de comuninades de castilll-la mancha s 45 milijuna eura ukupno, dok je među fizičkim osobama najviše sredstava uspio privući francuski bogataš Cayard Jean-Pierre koji je dobio 14,7 milijuna eura za razvoj vinskog biznisa.