INVESTICIJE

Nacionalni plan oporavka: Bespovratnih milijun eura za zelenu tranziciju dobiva 250 tvrtki

Prvi poziv za poduzetnike može se očekivati u drugom tromjesečju sljedeće godine, proizlazi iz dokumentacije koju je objavila EK
Ursula von der Leyen
 Goran Mehkek/CROPIX

Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo, jedna od gospodarskih komponenti unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost teška 738,7 milijuna eura, najviše će zanimati poduzetnike koji pripremaju investicije u sljedećih nekoliko godina. Tu su različite vrste povoljnih zajmova i jamstava, ali i nekoliko konkretnih najava za bespovratne potpore (tzv. grantove). Ukupno, kako navodi Komisija, 560 milijuna eura namijenjeno je "povećanju pristupa kompanija kapitalu" za razvoj te, posebno, investicije u zelene tehnologije, a mi donosimo ono što se odnosi na grantove.

Prvi poziv za poduzetnike iz NPOO-a, vezan uz dodjelu bespovratnih potpora za ekološki prihvatljive investicije, može se očekivati u drugom tromjesečju sljedeće godine, proizlazi iz prateće dokumentacije koju je objavila Europska komisija.

Maksimalni iznosi

Te potpore bi trebalo primiti 290 tvrtki, od čega 250 malih i srednjih te 40 većih koje ulaze u kategoriju srednje kapitaliziranih. Maksimalni iznos bespovratne potpore za mala i srednja poduzeća bit će milijun eura, a za veća poduzeća to će biti 4,7 milijuna eura. Ministarstvo gospodarstva u dosadašnjim prezentacijama najavljivalo je da će potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resorno učinkovito gospodarstvo iznositi ukupno 1,9 milijardi kuna.

Europska komisija u pratećem dokumentu, koji s Planom oporavka šalje Vijeću EU na usvajanje, iznos ne navodi. To bi trebala biti podrška zelenoj tranziciji poduzeća prema energetski učinkovitoj ekonomiji, što znači da će se podupirati razvoj i primjena zelenih tehnologija u poslovnim procesima kompanija kako bi se smanjio negativan utjecaj na klimu i okoliš, ojačala održiva proizvodnja, povećala zaposlenost na održivijim radnim mjestima te osnažila lokalna i regionalna konkurentnost.

Konkretni projekti stoga će morati biti usmjereni prema kružnoj ekonomiji te dekarbonizaciji industrije, pogotovo one koja je energetski intenzivna. Očekivani utjecaj tih investicija koje se financiraju je smanjenje štetnih emisija za barem 20 posto u usporedbi s investicijama koje ne ciljaju na energetsku učinkovitost, a obnovljivi izvore energije, reciklirani materijal i materijal koji se može reciklirati u ukupnoj količini materijala, treba biti barem 20 posto. Za vaučere za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća predviđeno je oko 10 milijuna eura, a to bi trebalo doći u ruke 500 malih i srednjih poduzetnika. Koristit će se kao pomoć zaposlenicima u poboljšanju digitalnih vještina, uključujući tehnologije u oblaku, testiranje strategija za digitalnu transformaciju, nabavu digitalnih marketinških usluga, povećanje kibernetičke sigurnosti ili za razvoj i primjenu digitalnih proizvoda i usluga.

To bi trebalo biti realizirano do drugog tromjesečja 2026. godine. Isti je rok za puno veći iznos, 27,3 milijuna eura, bit će namijenjen za potpore za konkretno provođenje digitalne transformacije najmanje 160 malih i srednjih poduzeća. Projekti digitalizacije uključuju uvođenje novog načina vođenja biznisa ili znatna poboljšanja uvođenjem novih proizvodnih kapaciteta ili isporuke ili poslovne prakse. Projekti moraju uključivati element inovacije i rizika te se ne smiju fokusirati na rutinske operativne promjene ili poslovne prilagodbe zbog promjene nekih zakonskih propisa.

Startupovi

Bespovratnu pomoć za rast dobit će pak 141 startup u području visoke tehnologije koji je u pretkomercijalnoj fazi ako od registracije poduzeća nije prošlo više od pet godina. Njima će pomoć biti pružena za razvoj proizvoda, povećanje proizvodnih kapaciteta i podizanje spremnosti za primanje investicija. To bi trebalo biti realizirano do drugog tromjesečja 2025. godine.

Previđene su bespovratne potpore i za investicije 100 tvrtki u području kulture i medija kako bi se prilagodili novom regulatornom okviru europskog digitalnog tržišta, što bi trebalo biti završeno do sredine 2026. godine.

Važne stavke: Za obnovu zgrada 5,95 milijardi kuna, a za obrazovanje 7,5 milijardi

Inicijativa 'Obnova zgrada'

Za ovu je komponentu unutar reformskih područja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine osigurano 5,95 milijardi kuna.

Konkurentnost kulturnih i kreativnih industrija

Za transformaciju i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija odobreno je 250 milijuna kuna.

Obrazovanje, znanost i istraživanje

Ovo bi područje trebalo dobiti ukupno 7,5 milijardi kuna. Najviše će se odnositi na reformu obrazovnog sustava, 5,1 milijarda, a preostalih 2,4 milijarde ići će na podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.

Zdravstvo

Prema podacima koje je objavila Vlada, zdravstvo bi trebalo dobiti oko pet posto novca iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno 2,56 milijardi kuna. Najveći udio bit će utrošen na unaprjeđenje učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava (822 milijuna kuna).

Tržište rada i socijalna zaštita

Ovo područje može računati na 2,1 milijardu kuna. Za unaprjeđenje tržišta rada namijenjene su 1,4 milijarde kuna, za mirovinski sustav 22,6 milijuna kuna, a za sustav socijalne skrbi 629 milijuna kuna.

Promet

Za razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava odobreno je 5,5 milijardi kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2022 00:12