Napredne tehnologije i umreženost zauvijek su promijenile način na koji radimo: kako biti agilan, eksperimentalan, inovativan, produktivan i zadovoljan na poslu, a uz to stalno testirati ideje i koncepte te učiti iz neuspjeha? A1 Hrvatska i Jutarnji vjeruju u budućnost u kojoj pobjeđuju kreativnost, brzo učenje i inovativnost. U serijalu Future of Work donosimo vodiče i istraživanja stručnjaka kako to postići. Goran Gledić, Deloitteov HR lider za Adriatic regiju, istražuje kakav lider vodi uspješnu kompaniju u digitalnoj eri i što, zapravo, znače "soft skills".
Brojni lideri znaju što treba reći, ali još zapinju na prikazivanju i dokazivanju svojih riječi u svakodnevnom ponašanju. U Deloitteovu istraživanje "Shift/Forwards" čak 72% ispitanika smatra da je u današnjem svijetu potrebna nova definicija lidera! Uz to, lideri moraju imati nove vještine: 3 od 5 ključnih odlika novih lidera pripada u kategoriju mekih vještina ("soft skills"), a pritom 82% ispitanika smatra da je priznavanje zasluga radniku najvažnija osobina dobrog vođe. Očekivanja od lidera u suvremenoj eri drastično su se promijenila, a među elementarnima su predanost, hrabrost, iskren interes, suradnja i kulturološka osjetljivost.
EKSKLUZIVNO: PRVI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL O NOVIM PRAVILIMA POSLA
S druge strane, jasno je da u poslovnom svijetu pametni lideri razumiju da vodstvo nije samo davanje naredbi, nego pružanje primjera i inspiriranje drugih da rade ono što lideri žele od njih, te da je za to potrebna kvalitetna mješavina tzv. mekih i tvrdih vještina. Radi dublje analize, Deloitte je otišao korak dalje i od ispitanika zatražio da izoliraju najvažnije odlike dobrog vođe, a rezultat je da danas od lidera zahtijevamo ove vještine:
- komunikativnost - 71%; meka vještina
- fleksibilnost - 58%; meka vještina
- strpljivost - 53%; meka vještina
- marljivost - 68%; tvrda vještina
- samopouzdanje - 58%; tvrda vještina
Pokazalo se i da su lideri koji demonstriraju aspekte meke moći obično puno uspješniji u vođenju organizacije prema općem boljitku. To se vidi i u sljedećim karakteristikama koje ispitanici navode kao važne:
- davanje priznanja 90% ispitanika smatra važnim
- aktivno slušanje 89% ispitanika smatra ga važnim
- preuzimanje odgovornosti 88% ispitanika smatra važnim
- vođenje projekata sa svrhom 78% ispitanika smatra da važnim
Koliko je lider važan i za zadovoljstvo zaposlenika, pokazuje podatak o tri najveće prepreke koje radnici vide, na primjer, za napredovanje u karijeri: to su lider fokusiran na uredsku politiku i intrige (25%), nejasno izrečena vizija (22%) te nerazumijevanje jakih strana svojih radnika (20%).
Meke strane ili takozvani soft leadership kao koncept su, dakle, ključni. No, što soft leadership zapravo jest? Blago tretiranje ljudi? Služenje? Korištenje moći? Kratka definicija bila bi korištenje mekih vještina u upravljanju ljudima. Primjena ovog stila vođenja jednako je moguća u politici kao i u kompanijama, ali ne nužno i vidljiva. Nerijetko se za ovaj koncept vežu zablude s obzirom na terminologiju (soft - meko) i na činjenicu da se radi o relativno novoj ideji.
EKSKLUZIVNO: PRVI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL O NOVIM PRAVILIMA POSLA
Soft leadership nipošto nije popuštanje drugima ili premekan pristup u vođenju timova, nego se više zasniva na oslanjanju lidera na jače strane ljudi kako bi se timovi vodili efektivno. Tu je naglasak na emocionalnoj inteligenciji, usmjerenosti na ljude, ali ne po cijenu kompromitiranja zadatka. Tu podrazumijevamo mješavinu interpersonalnih odlika, naprednih komunikacijskih vještina, poštovanje i gledanje na druge prije svega kao na ljude i kolege, a ne brojke ili stavke. Soft leadership neki brkaju sa služenjem, no istina je suprotna. Tu se radi o uvjeravanju, pregovaranju i utjecajima kako bi se posao odradio, pri čemu se naglasak stavlja na odlike poput stabilnog karaktera, karizme, savjesnosti, uvjerljivosti, suosjećanja, doprinošenja, hrabrosti i komunikacije.
No, kako ne bismo upali u zamku, od karizmatičnosti su važniji osobnost i karakter. Poanta je u izgradnji novih generacija lidera bez straha od zamjene i utjecaja na druge živote. Pod karizmatičnim lidershipom, općenito rečeno, najčešće se uočava želja pojedinca za što duljim opstankom. Jednako tako, soft leadership ne znači da se radi o slabašnoj razini moći. Tu niti ne govorimo o moći, nego o činjenici da meke vještine treba pametno koristiti u vodstvu jer svaki pojedinac ima jedinstven ego i osjećaje.
Sve to jednostavno znači da je ljudima potreban vođa s ljudskim licem koji stvara okruženje u kojem mogu ostvariti svoj puni potencijal.
Što je facilitator?
Facilitiranje kao stil vođenja sve je popularnije. Za razliku od klasičnog lidera i menadžera, vođa facilitator je:
- usmjeren na pomaganje drugima kako bi sami pronašli rješenja, formirali i izrazili vlastiti stav te bolje razumjeli svoje nade, snove, emocije
- vjeruje da će se ljudi uključiti i ne forsira ih
- potiče druge na razmišljanje i samostalno pronalaženje odgovora
- pomaže drugima da se snađu u poznatim i novim, nepoznatim temama
Što su zaposlenici ambasadori i kako se ponašaju
- koriste priliku da zajednički s organizacijom izgrađuju viziju budućnosti
- jasno razumiju i artikuliraju vrijednosti organizacije s kim god razgovarali
- sposobni su ispričati priču i pokazuju da se ponose biti dio organizacije
- pokazuju strast i entuzijazam te potiču druge da se pridruže
- razumiju vlastiti brend, izgrađuju ga i iskorištavaju njegovu snagu
- jako se dobro snalaze na društvenim medijima i komuniciraju jezikom koji publika razumije
KAKO DO POSLA U INOVATIVNOM OKRUŽENJU
Projekt Future of Work napravljen je u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i A1, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg
