StoryEditor
NOVA ŠKOLSKA GODINA

Kako u školu u doba pandemije? Države smišljaju različite načine, no nedoumica je sve više

Zatvaranje škola moglo bi prouzrokovati neizbrisivi trag u cijelog generaciji, pisali su ovoga tjedna britanski stručnjaci
Učenici i profesori moraju nositi vizire i maske tijekom nastave u Kini, 21. srpanj 2020.
 Sai Aung Main/Afp

Do početka travnja  1,5 milijardi mladih ljudi diljem svijeta boravilo je kod kuće kako bi se zaštitilo od novog virusa. Pedijatri i znanstvenici počeli su se brinuti da takva restriktivna mjera čini više štete nego koristi budući da djeca rijetko razviju teške simptome Covida-19.Pitanje koje brojni stručnjaci i kreatori politike sada postavljaju je hoće li otvaranje škola u rujnu dovesti do veće štete nego koristi u jeku pandemije. 

U Ujedinjenom Kraljevstvu pedijatri, nastavnici i više od 1500 članova Kraljevskog koledža za pedijatriju i zdravlje djece (RCPCH) uputilo je otvoreno pismo u kojem pišu da bi ''zatvaranje škole ostavilo neizbrisive tragove u čitavoj generaciji''. Virtualno obrazovanje je daleko od stvarnog, a i ono prisiljava roditelje da se kod kuće brinu u djeci, smatraju. 


Države diljem svijeta slijede različite pristupa. Dok su neke od njih otvarale škole početkom lipnja, ostale poput Tajvana, Nikaragve i Švedske nikad ih nisu ni zatvorile. Bio je to veliki nekontrolirani eksperiment.  Neke su škole nametale stroga ograničenja kontakta dok su neke dopuštale slobodno igranje. Neke su pak privremeno zatvorili škole nakon što je dijagnosticiran jedan slučaj dok su druge ostajale otvorene čak i kad je bilo zaraženo više djece. 

Nažalost ne zna se koje mjere su urodile plodom. Britanski časopis Science je htio proučiti sve rizike i prednosti otvaranja škola te je proučavao istraživanja povezana s školama. Smatra da je ovo šest najbitnijih pitanja koje valja postaviti prilikom odluke otvaranja škola. 

image
Nastava za predškolce u Monterey Parku u Kalifroniji, srpanj 2020.
Frederic J. Brown7 AFP

1. Kolika je vjerojatnost od zaraze virusom?


Veliki broj istraživanja do sada ukazao je da se mlađa djeca rjeđe zaraze i postoji niski rizk da donesu virus kući. Dob smanjuje rizik od infekcije i prenašanja, pa su time i najmlađa djeca najmanje izložena riziku. Istraživanje Instituta Pasteur provedeno u šest osnovnih škola na periferiji Pariza u kojoj živi 15.000 ljudi, pokazalo je da je pozitivne testove na antitijela imalo 38 posto učenika, 43 posto učitelja i 59 posto osoblja. To bi otprilike značilo da je od desetero djece njih troje došlo u kontakt s virusom ili da je među osobljem i učiteljima na 10 uzoraka bilo četiri odnosno šest uzoraka s antitijelima.  Zaključak je da se djeca i odrasli mogu zaraziti, ali u blažem obliku. 


No srednjoškolci moraju biti oprezniji. U prilog tome ne ide jedno istraživanje iz Južne Koreje tvrdi da su djeca od 10 do 17 godine jednako zarazna kao i odrasli. Među najgorima epidemijama u školama zabilježena je u Jeruzalemu gdje je početkom lipnja bilo zaraženo 153 učenika i 25 djelatnika. Na Novom Zelandu je pak izbijanje virusa u školi zarazilo 96 ljudi među kojima su bili i roditelji. 

 

2. Treba li se dopustiti djeci da se druže i igraju?

 

Da, za one mlađe od 12 godina nema potrebe za distanciranje, potvrđuje više stručnjaka. Oni bi čak trebali češće biti na otvorenom. Starijim učenicima se češće preporuča održavanje razmaka od jednog metra.


U Nizozemskoj su primjerice škole smanjile veličinu razreda na pola kako bi osigurali manji rizik. Zemlja je nedavno objavila da se svi mlađi od 17 godina ne trebaju distancirati. Danska, prva zemlja u Europi koja je ponovno otvorila škole je djecu podijelila u manje skupine kako bi se mogli okupljati u vrijeme odmora. Također je pronašla kreativne načine da se veliki dio nastave provede u otvorenom prostoru. Neki satovi u Belgiji su odrađeni u crkvama kako bi se učenici raspodijelili. Finska je zadržala veličinu razreda, ali je spriječila da se razredi međusobno miješaju. Kanadska provincija Quebec je kada je ponovno otvorila škole u svibnju dozvolila djeci da se druže unutar skupina od šest osoba. Svaka skupina je morala biti godina jedan metar dalje od druge skupine i dva metra dalje od učitelja. Prema novim pravilima distanciranje se ne primjenjuje na djecu ispod pet godina. Na promjene utječe i praktičnost uvođenja mjera jer u Izraelu u čijim školama razredi imaju i po 40 učenika, socijalna distancija tijeokm nastave nije bila moguća pa je zemlja uvela obvezu nošenja maske za djecu iznad sedam godina. 

 

image
Učenici u indijskom gradu Chennai pohađaju orijentacijski tečaj učenja na daljinu, 17.srpanj 2020 
Arun Sankar/Afp

 

3. Trebaju li djeca nositi masku?

Da i ne.  Maske su bitna zaštita, ali mala djeca ju teško podnose i neprestano je skidaju kako bi dodirivali lice. U Kini, Južnoj Koreji, Japanu i Vijetnamu nošenje maski je dio navike i koristila se i prije Covida-19. U Kini se maska sada može skinuti samo tijekom pauze za ručak, a i tada su djeca odvojena plastičnim ili staklenim pregradama.

U Europi pristupi varijaju. U Njemačkoj je preporuka nositi masku samo kada se ide na toalet ili u manjim prostorima gdje je veća koncentracija učenika poput hodnika. U Danskoj, Norveškoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Švicarskoj maska je opcionalna. U nekim afričkim državama poput Gane i Benina, iako su preporučene maske, nose ih oni koji si to mogu priuštiti. Južnoafrička republika pokušava pružiti besplatne maske svim potrebitim učenicima. 

 

4. Što bi škola trebala napraviti u slučaju učenika pozitivnog na koronavirus? 

 

Nitko nema još točan odgovor na to pitanje. Pristupi su različiti i veliko je pitanje treba li u tom slučaju izolirati razred ili cijelu školu. U najbolje organiziranim zemljama, poput Njemačke, kada se pronađe pozitivan učenik testirat će se svi, i oni koji nemaju simptome. Za one pozitivne i njihove kontakte organizira se karantena. Tajvan koji je velikim djelom suzbio virus držao je škole otvorenim nakon jednog slučaja ali ih je zatvarao za dva ili više. U Izraelu škole su zatvorene zbog jednog slučaja, a bliski kontakti svih zaraženih su stavljeni u karantenu. 

No, trenutno nema studija koje pokazuju koja metoda je bolja, a pojedinačne države provode mjere u nekontroliranim uvjetima. Trenutno se tim pitanjem bave dva istraživanja u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. 

 

image
Majka Raymunda Charca pomaže učenicima uhvatiti signal na mobitelu kako bi mogla pratiti virutalnu nastavu u Peruu na granici s Bolivijom. Zbog zatvaranja škola mnoga djeca su kod kuće, ali mnoga kućanstva su zakinuta internet vezom.
 
Carlos Mamani/Afp

 

5. Mogu li se infekcije iz škole proširiti na širu zajednicu?

 

Budući da djeca rijetko razviju teže simptome stručnjaci su upozorili da ona mogu predstavljati veći rizik od prenošenja zaraze na širu zajednicu.  Poznato je da je nekoliko učitelja umrlo od komplikacija Covidom-19 u Švedskoj. Rani podaci iz europskih zemalja sugeriraju da je rizik za širu zajednicu mali. Barem kad su lokalne stope zaraze u pitanju, otvaranje škola ne uzrokuj skok u broju slučajeva. U Danskoj je broj slučajeva u cijeloj državi počeo opadati nakon što su vrtići i osnovne škole otvorene 15. travnja. Slučajevi su bili u padu i u Nizozemskoj nakon što su se škole otvorile 11. svibnja, a srednje škole 2.lipnja. U Finskoj, Belgiji i Austriji rečeno je da nisu pronađeni dokazi o povećanom širenju virusa nakon otvaranja škole. 

U Njemačkoj je udio svih novih infekcija kod djece mlađe od 19 godina povećao na oko 10% početkom svibnja, kada su se škole ponovo otvorile, na gotovo 20% krajem lipnja. No porast se u toj državi objašnjava proporcionalni padom slučajeva među starijim osobama. U Izraelu su se infekcije među djecom neprestano povećavale nakon otvaranja škola.  Ali stručnjacima je i dalje teško dokučiti i provesti sveobuhvatna epidemiološka istraživanja o povezanosti škola s rastućim brojem slučajeva u cijeloj zemlji. 

 

6. Što slijedi dalje?

 

Škole diljem svijeta se pripremaju za novu školsku godinu. U mnogim zemljama s niskim prihodima nedostaju resursi koji bi omogućili smanjivanje veličine razreda ili maske za sve. U lipnju je bangladeški premijer Sheikh Hasina rekao da će škole u zemlji vjerojatno ostati zatvorene sve dok pandemija ne prođe. Službenici na Filipina rekli su da se škole neće otvoriti dok se ne pronađe cjepivo.  U SAD-u pojedine savezne države pokušavaju pristupiti s 'hibridnim' modelom podučavanja koji bi kombinirao učenje na distancu s malim brojem osoba u učionicama.  Jedinstveni i najolji pristup trenutno ne postoji, a eksperiment koji će se nastaviti i u budućnosti su posebice teški jer je i način prikupljanja podataka za znanstvenike kompliciran.


 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. srpanj 2020 23:59