U zadnjih desetak godina u Kini se, uz obilno državno financiranje i potporu, izgradila najveća mreža brzih željeznica na svijetu, čija bi ukupna dužina na kraju ove godine trebala doseći gotovo 32.000 kilometara. Samo prošle godine brzi su vlakovi u Kini prevezli više od 2 milijarde putnika.
Osim toga, Kina se diči i najbržom "klasičnom" brzom željezničkom linijom na svijetu - na pruzi koja spaja Peking i Šangaj takozvani Fuxing vlak vozi brzinom i do 350 km/h, a dionicu od 1302 kilometra može prevaliti za 4 sata i 20 minuta (riječ je o najbržem vlaku na toj liniji, većini treba nešto više).
Ako i to nije dovoljno impresivno, u Kini prometuje i najbrži komercijalni maglev vlak , koji uz pomoć magnetske levitacije dostiže brzinu od 431 kilometar na sat. Doduše, na "tek"30-ak kilometara dugoj liniji koja spaja aerodrom Pudong sa stanicom šangajskog metroa.
I opet, sve te brojke nisu zadovoljile apetite kineskih inženjera i državne kompanije China Railway Rolling Stock Corporation (CRRC), inače najvećeg proizvođača opreme za željeznice na svijetu. Naime, prije nekoliko dana ta je kompanije predstavila prototip novog maglev vlaka koji može postići brzinu od čak 600 kilometara na sat.
Kako piše CNN, osobe uključene u projekt razvoja novog magleva smatraju da će u potpunosti promijeniti promet u Kini tako da će popuniti rupu između prijevoza brzom željeznicom i zrakoplovom.
- Uzmite na primjer liniju između Pekinga i Šangaja. Ako računate vrijeme koje vam je potrebno da se pripremite na putovanje, avionom vam za put između ta dva grada treba 4 i pol sata (sam let traje upola kraće, op.a.), a trenutnim brzim vlakom 5 i pola sati. S novim maglevom put biste prevalili za 3 i pol sata - tvrdi Ding Sansan, zamjenik glavnog inženjera i voditelj tima koji je radio na razvoju magleva.
Primjera radi, "brzi" vlak od Zagreba do Splita vozi točno 6 sati, a 227 kilometara dugu prugu između Rijeke i Zagreba prolazi za 4 sata.
Pritom CRRC ne skriva ambicije da se novi vlak na komercijalnim linijama nađe već 201. godine, što se čini suviše optimistično s obzirom na to da se za ovaj tip vlaka treba graditi i potpuno nova "pruga", na kojoj vlak uz pomoć magnetske levitacije postiže izrazito velike brzine.
Ding tvrdi da su on i njegovi inženjeri nakon tri godine razvili laganu i izrazito čvrstu šasiju vlaka koja će im poslužiti kao osnova za razvoj pet drugih prototipova. Tvrtka trenutno gradi eksperimentalni centar, ali i pogon za gradnju novih vlakova, a za oba se očekuje da budu dovršeni do kraja godine.
No, Kinezi neće biti prvi na brzinama iznad 600 km/h kad su u pitanju brzi vlakovi, budući da su Japanci još 2015. svojim maglevom na testiranju postigli brzinu od 603 km/h. Ti bi vlakovi u budućnosti trebali voziti na takozvanoj "Chuo" shinkansen liniji koja se gradi između Tokija i Osake.
Do 2027. bi se trebala sagraditi 286 kilometara duga linija od Tokija do Nagoye, koju će magnetsko-levitirajući vlakovi prolaziti za 40 minuta, stajanja uključena. Kad se produži prema Osaki, cijela trasa bit će 438 kilometara, od čega bi više od 80 posto bilo u tunelima ili na vijaduktima. Predviđeno je da vlakovi voze brzinama do 505 km/h, a cijeli bi put između Tokija i Osake trajao samo 67 minuta.