Studenti su stalno zalijepljeni za ekrane, tvitaju, šalju poruke, surfaju, pišu statuse na Facebooku, ali to ne znači da ih tehnologija usrećuje. Istraživanje koje je proveo Intel Labs na 12.000 milenijaca, starih od 18 do 24 godine, otkrilo je da 61 posto njih misli da tehnologija dehumanizira. Oni su trenutno demografska skupina najmanje raspoložena za tehnologiju.
Dr. Genevieve Bell, direktorica istraživanja, kaže da bi bilo površno zaključiti kako milenijci odbacuju tehnologiju.”Čini mi se da je stvarnost kompliciranija i zanimljivija. Ovi rezultati mogu se iščitavati i tako da milenijci žele korisniju tehnologiju, moramo im dati nešto što će doživljavati kao osobnije i kao manje opterećenje.”
Rastuće tržište društvenih medija, pametnih telefona, aplikacija i online dejtanja stvorilo je potrebu za istraživanjima o psihologiji korištenja tehnologije. Oko 500 milijuna ljudi svaki dan ode na Facebook ali neka istraživanja tu mrežu povezuju s pojačanom tjeskobom i depresijom.
Ethan Kross, direktor laboratorija za istraživanje emocija i samokontrole na Sveučilištu u Michiganu, prati kako milenijci, većinom studenti, koriste Facebook. “Što je više njih odlazilo na Facebook raspoloženje im je bilo sve gore. Što su češće koristili Facebook bili su sve nezadovoljniji svojim životom” tvrdi Kross.
On objašnjava da je komuniciranje pomoću tehnologije potpuno novi oblik pasivne socijalne interakcije. “Preko svoje društvene mreže uviđate zaista mnogo pozitivnih stvari o svima koje nužno ne odražavaju stvarnost. To lako potakne proces društvene usporedbe.”
Ili kako prepričava Kelly Stosch, apsolventica koledža William i Mary: “Ako neko retvita ili favorizira moj tvit ili lajka nešto što sam stavila na Facebook osjećam se dobro svojoj koži. Neki aspekti toga potiču moje samopouzdanje ali drugi me rastužuju ili mi nabijaju komplekse.
”Kad gleda fotografije s tuluma i večera svojih prijatelja ili simpatija, osjeća se nesigurno iako zna da ljudi na profile stavljaju samo probrane, najbolje prezentacije svojih života. “Imam osjećaj da mi je sve gore što sam više na Facebooku.” kaže.
Izvršni direktor Savjetovališta sveučlišta u Alabami dr. Lee Keyes tvrdi da je najveći društveni problem koji stvara komunikacijska tehnologija upravo cyber bullying. “Tehnologija osobu s druge strane čini plošnom, od trodimenzionalnog čovjeka čini dvodimenzionalni lik, brišu se sve nijanse, sve se zapegla. Na takvu nepotpunu interpretaciju druge osobe lako je reagirati. Kad imamo posla sa živom osobom skloniji smo malo filtrirati što govorimo i radimo.”
Dr. Keyes priznaje korisnost Facebooka, Twittera i stranica za online dejtanje ali kaže da ih se treba koristiti oprezno. “Ne možete elektronskim putem razviti potpuni odnos, ali sigurno možete započeti stvari. Još bolje je ako tehnologiju koristite kako bi održavali komunikaciju kroz vrijeme.” kaže.
Ali opasnosti online komunikacije su stvarne. “Upravo sam pročitao studiju prema kojoj je 54 posto ljudi na internetu komuniciralo s nekim tko se lažno predstavio. Studiju je u ponedjeljak objavio Centar za istraživanja Pew, i u njoj je objavljeno da internetske platforme a dejtanje koristi 10 posto milenijaca. Njima je takvo upoznavanje čudno i nelagodno.