Sedma tehnološka manifestacija Bug Future Show (BFS) pod motom "Umjetnost znanosti" okupio je u četvrtak u dvoranama zagrebačkog Studentskog centra najviše posjetitelja do sada, oko tri tisuće, što iznova potvrđuje zanimanje široke publike za takve manifestacije, ocijenio je direktor BFS-a Dragan Petric.
"Temeljem prijašnjih godina i velikog odaziva publike i ove smo ih godine očekivali jako puno, pogotovo jer je ulaz besplatan, ali prijava i dolazak njih tri tisuće ipak nas je iznenadio. S te strane dobro je da smo ove godine, nakon prijašnjih u Kinu Europa, u većem prostoru - kino dvorani Studentskog centra, dvorani s tisuću sjedala i koja su već od jutra sva popunjena", kazao je Petric, izvršni urednik ICT magazina Bug, koji i organizira BFS-a uz podršku Hrvatskog telekoma (HT) i brojnih sponzora.
Osim brojnih predavanja o znanosti, umjetnosti i tehnologiji, posjetitelji se na cjelodnevnom BFS-u mogu upoznati i s funkcioniranjem dronova i drugih tehnoloških uređaja, uz mnogo nagrada i zabave.
Uvodno predavanje održao je podatkovni znanstvenik Robert Kopal, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost i šef HDZ-ovog Odjela za analitiku i članstvo, koji je za sebe kazao i da je "problem solver" (rješavač problema), što pojednostavljeno uz ostalo podrazumijeva multidisciplinarne vještine i analitiku podataka. To je i jedna od, kako je rekao, vještina budućnosti, kojom će se uz kreativnost i inovacije lakše rješavati poslovni, ali i politički, društveni i životni zadaci i problemi.
Kopal, koji se više od 20 godina bavi IT-jem, analitikom i znanstvenim pristupom obradi podataka, skrenuo je pažnju i na tzv. intelligence analysis softver te tzv. brute force analitiku, što je njega, a i brojne druge u svijetu, kako je ispričao, dovelo do toga da se danas bavi "data scienceom" ili podatkovnom znanošću, koja uz razvoj internetskih servisa, digitalizacije, industrije 4.0 i sličnog postaje jedno od najtraženijih zanimanja u 21. stoljeću.
"Podatkovni analitičari i znanstvenici su kompleksni i multidisciplinarni, služe se brojnim metodama u rješavanju problema i budućih predviđanja, poput otkrivanja tzv. protuintuitivnih mikrotrendova, koji ako se na vrijeme otkriju mogu povećati konkurentnost. Neki od primjera za to su fenomen odraslih videoigrača, koji su sve stariji, te putovanja do posla od par sati", kazao je Kopal.
"Je li normalno parkirati na crti, kopati nos dok voziš, gurati se u dućanu... Kad nenormalno postane normalno, normalno postane nenormalno. Ako imate čekić, svi vam problemi izgledaju kao čavli. Ako klijent nije zadovoljan rješenjima koja imate na zalihi, uvjeravate klijenta da imate rješenje. Problemi su komplicirani i neizvjesni, a biti u pravu u krivo vrijeme isto je kao biti u krivu", objašnjavao je Kopal okupljenima, prenosi Tportal.
Naravno, kad je Kopal u pitanju neizbježno je i pitanje 'crnog labuda' termina koji je sam pustio u eter nakon lošeg rezultata HDZ-a na europarlamentarnim izborima.
"To je krajnje neugodan događaj s ekstremnim učinkom. U data scienceu u politici nikad ne smije biti političara, ali trebaju biti ljudi koji se razumiju u sociologiju, ekonomiju. Solver mora imati kredibilitet i integritet. Principi imaju smisla samo ako ih se pridržavamo i kad to nije ugodno", prenosi Tportal Kopalove riječi.
"Put do uspjeha popločen je neuspjesima i to nije problem. Problem je kad solver sustavno griješi u stvarima u kojima ne bi trebao", rekao je Kopal i objasnio zašto smisao života vidi u obrazovanju.
"Život je pun pukotina. No kroz te pukotine prodire svjetlo. Prihvatite ih i iskoristite za vlastiti rast", zaključio je Kopal.
O životu u budućnosti povezanoj s tehnološkim razvojem, posebice onome što donosi 5G pa već i 6G na čemu se u svijetu već također radi, svoja predviđanja i mišljenje iznosili su, kako su najavljeni, legende hrvatskog IT-a - Boris Sakač (savjetnik za IT u Međunarodnom olimpijskom odboru, koji je informatizirao Olimpijske igre 1980.), Predrag Pale (osnivač Carneta i zaslužan za dovođenje interneta u Hrvatsku početkom 1990-ih, danas profesor, znanstvenik), Ivana Šoljan (suosnivačica HUB385, bivša članica uprave HT-a i Iskona) te Mladen Pejković (izvršni direktor za transformaciju i ICT u Atlantic grupi te bivši član i predsjednik uprave Vipneta).
Sakač je ocijenio da tehnologija u sportu služi za poštenija i točnije praćenje rezultata natjecanja, očekujući da to ostane i dalje, uz moguće pružanje još boljih doživljaja publike u praćenju sporta po svim komunikacijskim kanalima.
Pale je objasnio da početkom 1990-ih, u vrijeme Domovinskog rata, dovesti internet u Hrvatsku nije bilo jednostavno, ali je bilo iznimno važno da se informacije mogu poslati iz Hrvatske i doći do njih iz svijeta na brži način. Ključnim tehnologijama, čiji je brzi razvoj iznenadio ne samo njega, označio je mobilnu telefoniju i facebook, a vjeruje da će se i s 5G dobom taj razvoj nastaviti.
Pejković ističe kako je važno što su se u Hrvatskoj uvodile sve moderne tehnologije kada i u ostalim dijelovima svijeta te vjeruje da će tako biti i s 5G.
Na BFS-u se govorilo i o povezanosti tehnologije i klimatskih promjena, novostima poput inteligentne mobilnosti i auto industriji, strojnom učenju, učiteljima herojima, digitalnim umjetnicima i drugim temama, a organizatori izdvajaju i predstavljanje po prvi put u Hrvatskoj digitalno rublje "Connected Underwear".