Podatkovni centri koji pokreću umjetnu inteligenciju izazivaju velike prijepore jer troše mnogo energije i vode za hlađenje, pa se već neko vrijeme razmišlja o tome bi li ih bilo moguće spustiti u ocean ili dići u orbitu. Google je upravo napravio mali, ali važan korak prema ovoj drugoj ideji: u svemir je lansirao satelit veličine hladnjaka, opremljen računalnim čipovima koji će ondje pokretati umjetnu inteligenciju.
Riječ je o prototipu razvijenom u suradnji s kompanijom Planet, u sklopu Googleova projekta Suncatcher, čiji je dugoročni cilj izgradnja svojevrsnih podatkovnih centara u orbiti. Umjesto goleme količine električne energije proizvedene na Zemlji, oni bi koristili gotovo neograničenu energiju Sunca, piše NPR.
Satelit nosi četiri Googleova Tensor Processing Unit (TPU) čipa, posebno dizajnirana za strojno učenje, a koji su već korišteni u Googleovim podatkovnim centrima na Zemlji. U svemiru će pokretati verziju Googleova AI modela Gemma i odgovarati na jednostavne upite.
Za sada će čipovi raditi samo oko 15 minuta u jednom ciklusu, prvenstveno zbog problema s toplinom. Google želi provjeriti kako će TPU-ovi podnijeti „fizički stres svemirskog leta te ekstremne uvjete zračenja i temperature u svemiru“.
Ako se test pokaže uspješnim, plan je znatno ambiciozniji. Google zamišlja velike skupine satelita koji bi međusobno komunicirali laserskim vezama, ali i sa Zemljom. Svaki bi satelit nosio desetke TPU čipova, a zajedno bi činili svojevrsni računalni oblak u orbiti.
„Sunce proizvodi gotovo svu energiju u našem Sunčevom sustavu. Svi ostali izvori energije koje je čovječanstvo iskoristilo čine tek sićušan djelić“, rekao je Travis Beals, direktor i voditelj projekta Suncatcher. „Ovaj projekt govori o tome kako na najbolji način iskoristiti Sunčevu energiju za pokretanje AI računalstva.“
Satelit će biti u sun-sinkronoj orbiti (SSO), u kojoj će solarni paneli gotovo stalno biti izloženi Suncu. To znači da neće trebati velike baterije ni rezervne izvore energije.
Podatkovni centri više nisu tako žedni, tvrde tehnološki giganti
AI troši sve više energije
Googleov eksperiment dolazi u trenutku kada naglo raste potreba za računalnom snagom potrebnom za razvoj umjetne inteligencije. Izvršni direktor kompanije Sundar Pichai u svibnju je rekao da potražnja za AI uslugama premašuje ponudu. Google ove godine planira potrošiti između 180 i 190 milijardi dolara na kapitalna ulaganja, što je više od šest puta više nego 2022. godine.
Istodobno se na Zemlji povećava otpor prema novim podatkovnim centrima zbog njihove goleme potrošnje električne energije, vode i prostora.
Google nije jedina kompanija koja razmišlja o orbiti. Startup Starcloud prošlog je studenoga lansirao satelit s Nvidijinim H100 čipom i iz svemira demonstrirao verziju Googleova modela Gemini. I SpaceX Elona Muska razvija svemirske podatkovne centre te je najavio da bi s lansiranjem „orbitalnih AI računalnih satelita“ mogao početi već 2028. godine.
Google iduće godine planira lansirati još dva satelita kako bi testirao njihovu međusobnu povezanost.
Problem koji nije lako riješiti
No između ideje i stvarnog podatkovnog centra u orbiti stoji niz vrlo ozbiljnih problema. Jedan od najvećih je – hlađenje.
Računalni čipovi proizvode toplinu. Na Zemlji se ona može odvoditi zrakom ili vodom, ali u vakuumu svemira to nije moguće. Google zato razvija sustave s cijevima i radijatorima koji bi toplinu trebali odvesti izvan satelita.
„Na satelitu veća potrošnja energije za računalne operacije znači i ispuštanje više topline u ograničeni prostor unutar satelita“, rekao je Brandon Lucia, profesor elektrotehnike i računalnog inženjerstva na Carnegie Mellon Universityju.
Radijatori su pritom među najtežim komponentama sadašnjeg satelita, što je problem jer svaki dodatni kilogram povećava cijenu lansiranja.
Još je jedan izazov održavanje. Ako se čip pokvari u zemaljskom podatkovnom centru, tehničar može doći do njega i zamijeniti ga. Ako se isto dogodi stotinama kilometara iznad Zemlje, popravak postaje mnogo složeniji.
„Sve to deset ili čak sto puta povećava troškove i složenost. Zato korist mora biti ogromna“, rekao je Lucia.
Hoće li se AI zaista preseliti u svemir?
Tu se otvara i pitanje isplativosti. Lansiranje satelita je skupo, popravci su vrlo teški, a komunikacija laserima između satelita i Zemlje donosi dodatne tehničke izazove. Za računalnu snagu usporedivu s velikim zemaljskim podatkovnim centrom bila bi potrebna cijela konstelacija satelita.
„Ne pomaže puno ako je ovo tehnički moguće jer će još dugo biti preskupo da bi bilo praktično“, rekao je Beals.
Zato ne očekuje da će svemirski podatkovni centri u sljedećih pet godina postati jeftiniji od onih na Zemlji. Također ne smatra da će uskoro zamijeniti zemaljske centre.
„Mislim da će postojati slučajevi u kojima ima više smisla raditi na Zemlji i slučajevi u kojima ima više smisla raditi u svemiru“, rekao je. „Dugoročno, možda će se skup stvari koje radite u svemiru sve više povećavati, sve dok se većina računalnih operacija ne bude odvijala tamo. Ali mislim da ćemo još dugo imati oba sustava istodobno.“
Ideja ima i ekološku cijenu: iako bi sateliti koristili Sunčevu energiju, rakete koje ih lansiraju koriste goriva na bazi ugljika, a sateliti će se na kraju vratiti u atmosferu i izgorjeti.
Za sada je Googleov projekt tek eksperiment. Njegov trenutni satelit trebao bi biti operativan godinu dana. No ako uspiju riješiti probleme hlađenja, cijene lansiranja, komunikacije i održavanja, ono što danas zvuči kao znanstvena fantastika moglo bi postati jedan od načina na koji će se u budućnosti pokretati umjetna inteligencija.
„Trebat će dugo vremena. I to neće biti baš jednostavan put“, rekao je Beals.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....