Program umjetne inteligencije ChatGPT uspješno je riješio matematički zadatak iz mikroekonomije koji se inače daje studentima doktorskih studija Harvarda, Princetona, Yalea...
Tu nasumičnu provjeru ChatGPT-a, računalnog programa sposobnog dati suvisli odgovor na veliki broj pitanja, provela je profesorica Vedrana Pribičević, viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.
- Riječ je, ukratko, o matematičkom zadatku u kojem je postavljena situacija iz mikroekonomije i kao rješenje se mora ponuditi model. ChatGPT je to točno riješio u nekoliko minuta. Studentu bi za to trebalo desetine znanstvenih radova, pet knjiga i barem tjedan dana istraživanja da bi uspio prokljuviti ispravan odgovor – rekla je Pribičević za Jutarnji dodajući da je program iskušala i na zadacima s MIT-ja, jednog od najboljih svjetskih inženjerskih fakulteta, na kojima se pokazao jednako uspješnim.
Uloga nastavnika
Iako, napominje Pribičević, to ne znači da je svaki odgovor koji ponudi ChatGPT točan, opravdano je pitanje - što sada takvi programi znači za visoko obrazovanje? Konkretno, hoće li ChatGPT, koji bi trebao uzeti poslove računovođama, novinarima i programerima, uskoro oteti posao učiteljima i fakultetskim profesorima? Pribičević kaže - vjerojatno ne.
- Ali, sigurno je da će se morati mijenjati uloga nastavnika i fakulteta. Znanje je postalo globalno javno dobro i danas mu mogu pristupiti svi koji imaju priključak za internet, profesor više nije potreban da ga ulijeva učenicima i studentima u glave – govori Pribičević.
Što se hrvatskih studenata tiče, nije tajna da i oni već koriste programe poput ChatGPT-a. Koliko je to raširena praksa na hrvatskim fakultetima i u srednjim školama, teško je ustanoviti. Prema nedavnoj anketi u SAD-u, 48 posto studenata je priznalo da je barem jednom koristilo tehnologiju umjetne inteligencije za pisanje testa, seminara ili diplomskog rada.
Toni Milun, predavač matematike i statistike na Visokom učilištu Algebra, potvrdio nam je da je čuo među svojim studentima da se ChatGPT koristi.
- Koliko znam, nekolicina je studenata uzela ChatGPT Pro za koji mjesečno dijele troškove od 20 dolara. Taj program za profesionalce navodno još bolji od ove besplatne verzije – govori Milun dodajući da on nije protiv takvog alata u nastavi.
Kako kaže, nema smisla da se nastavnici bore protiv tehnologije, nego da smisle nove načine kako će provjeravati znanje svojih učenika i studenata.
Na pitanje može li spekulirati koliko je to rašireno na hrvatskim fakultetima i školama, naš sugovornik kaže da je to teško ustanoviti.
‘Dao bih visoku ocjenu‘
Isto tako, Dragan Bagić, profesor sociologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, kaže da je možda još rano govoriti o raširenom korištenju ChatGPT-a u akademske svrhe i da bi se to tek moglo vidjeti na nekim budućim diplomskim i seminarskim radovima. Ipak, priznaje da je o toj temi među kolegama na odsjeku već razgovara, ali i da je sam isprobao program.
- Postavio sam mu pitanje koje inače dajem studentima na ispitima iz kolegija Klasične sociološke teorije, "kako Max Weber objašnjava društveno djelovanje", i moram reći da je dao zadovoljavajući odgovor. Za takav bih odgovor na ispitu studentu sigurno dao visoku ocjenu – kaže.
S obzirom na te nove tehnologije smatra da će se na fakultete sada morati vratiti usmeno ispitivanje. Iako se taj oblik ispitivanja pokušao ukinuti uvođenjem bolonjskog procesa, jer navodno previše počiva na subjektivnom dojmu, sada se pokazuje kao jedino rješenje protiv studentskih referata i seminarskih radova pisanih AI-jem.
Osim toga, profesorica Pribičević ističe i još jedno rješenje kako doskočiti umjetnoj inteligenciji u nastavi, a to je nova organizacija nastave prema modelu takozvane "obrnute učionice (flipped classroom). Riječ je o modelu u kojem učenici doma, za domaću zadaću, uče činjenice i faktografiju, a na nastavi se u školi bave praktičnim stvarima, raspravljaju, promišljaju, analiziraju.