Udruženja tvrtki u tehnološkom sektoru smatraju da će novi zakonski prijedlog Europskog parlamenta i vijeća koji bi trebao zamijeniti Direktivu 2002/58/EC, poznatu kao i "Direktiva ePrivatnosti" biti suviše restriktivan te da će označiti kraj online servisa koji se temelje na podacima i da će značajno ograničiti razvoj naprednih tehnologija kao što su autonomni automobili, piše The New York Times.
Među kritičarima novog zakona našli su se Američka gospodarska komora pri Europskoj uniji, Savez tvrtki za razvoj softwarea i hardwarea te DigitalnaEuropa, još jedno udruženje tvrtki koje djeluju u tehnološkom sektoru. Savez tvrtki za razvoj tvrdi da bi implementacija novog zakona mogla europske tvrtke koštati otprilike 550 milijardi eura prihoda, a iz udruge DigitalnaEuropa kažu da će se tim zakon ozbiljno naštetiti razvoju europske digitalne ekonomije.
Europski je parlament jesenas odobrio zakonski prijedlog koji će zadržati ime "Direktiva ePrivatnosti" i on je trenutno na reviziji u Europskom vijeću. Originalni je plan bio da zakon stupi na snagu istog dana kao i Opća uredba o zaštiti podataka u Europskoj uniji (GDPR), međutim pregovore unutar Vijeća usporile su nesuglasice.
Ako trenutna verzija zakon ne doživi nikakve promjene, servisi poput Skypea, WhatsAppa, Appleovog iMessagea te video igre u kojima si igrači međusobno mogu slati poruke morat će od svojih korisnika dobiti dopuštenje za praćenje njihove aktivnost i prikupljanje podataka o njihovoj komunikaciji. Tvrtke i interesne skupine pokušavaju putem lobista i oglašivačkih poruka ublažiti restriktivnost novog zakona o privatnosti. Slično su pokušali i s GDPR-om.
Europarlamentarci iz Njemačke Jan Philipp Albrecht i Birgit Sippel upozoravaju da lobistički napori tehnoloških tvrtki nisu utemeljeni na činjenicama te da je važno zaštititi privatnost građana EU zbog mogućnosti manipulacije s osobnim podacima. Direktiva ePrivatnosti nadomjestit će i proširiti stariji direktivu Europske unije koja se ticala tradicionalnih telekomunikacija tako što će obuhvatiti i digitalne komunikacije poput SMS poruka i aplikacija za komunikaciju putem videa.
Udruge tehnoloških tvrtki i njihovi pristaše tvrde da će Direktiva ePrivatnosti otežati razvoj pametnih automobila budući da oni podatke o sigurnosti automatski šalju proizvođaču te da će tvrtke koje se u svom radu oslanjaju na podatke korisnika morati početi naplaćivati svoje usluge kako bi opstale. "Europa će stagnirati", tvrdi europarlamentarac Daniel Dalton. "Google, Microsoft i proizvođači video igara rekli su mi da su tvrtke svih veličina protiv ovog zakona."
Da bi se zakon izglasao, Europsko vijeće mora postići konsenzus oko sadržaja zakona. Zakon nakon toga mora proći Europski parlament i Europsku komisiju. Zbog te su činjenice u listopadu prošle godine u Bugarsku otputovali članovi Saveza računalne i komunikacijske industrije. Bugarska naime trenutno predsjedava Europskim vijećem i to će raditi do kraja lipnja ove godine. U srpnju predsjedavanje preuzima Austrija i njezin mandat na čelu traje do kraja 2018. godine. Iz Bugarske su rekli da oni žele da zakon napreduje međutim nisu rekli s kojim su se članovima Saveza računalne i komunikacijske industrije sastali po tom pitanju.