StoryEditor
RJEŠENJE ZA KRIZU?

Svjetski ekonomski forum: Postoji način kako možemo stvoriti 400 milijuna radnih mjesta do 2030.

Predsjednik Kostarike tvrdi da bi se model razvoja njihove zemlje trebao proširiti svijetom
Kostarika, jezero Arenal
 -/Huber Images/Profimedia

Rješavanje globalne klimatske krize moglo bi stvoriti i do 400 milijuna radnih mjesta te doprinijeti ekonomiji s oko 10 bilijuna (eng. trillion) dolara godišnje do 2030. 

Pokazuje to najnovije izvješće Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u kojem se navodi kako je na sve utjecala i koronakriza nakon koje, kada se od nje oporavimo, više neće biti poslovanja na način na koji smo navikli. U izvješću se navodi kako uništavanje prirode godišnje nanosi golemu štetu globalnom BDP-u, a čovječanstvo je u velikoj opasnosti od sve razornijeg djelovanja klimatskih promjena. Stoga WEF u dokumentu kojeg je objavio New Nature Economy project, tvrdi kako će za ekonomiju jedino održivo rješenje biti u otvaranju radnih mjesta u sektorima zaštite okoliša. 

Točka bez povratka

- Na mrtvom planetu nema poslova ni prosperiteta - slikovito je za Guardian rekao Alan Jope, čelnik kompanije Unilever i WEF-ov partner. 

WEF tvrdi kako su tri sektora odgovorna za 80 posto problema na planetu kada su u pitanju ugrožene biljne i životinjske vrste - poljoprivreda i uzgoj hrane, infrastruktura i gradnja, te proizvodnja energije i rudarstvo. Istovremeno, njihov bi se rad mogao preokrenuti tako da i oni imaju koristi od globalne bitke za zeleniji i zdraviji planet. 

- Približavamo se točki s koje nema povratka.Ako sada ne poduzmemo napore da zaustavimo uništenje planeta doći ćemo do kritičnog trenutka u kojem je najgori udar klimatskih promjena neizbježan. Stoga se pozivaju vlasti da pametno rasporede post-Covid pakete pomoći te da taj novac ulože u zelenu i održivu ekonomiju - tvrdi WEF u izvješću napominjući kako će golemi financijski paketi koji su odobreni zemljama pogođenim koronakrizom nešto što će oblikovati naše društvo za desetljeća koja dolaze.

Čelnica jedne od WEF-ovih odjela, Nature Action Agende, kaže kako priroda može osigurati radna mjesta.

- U ovom trenutku ništa ne priječi vlasti i kompanije da implementiraju "zelene planove" u svoje poslovanje, a to bi moglo vratiti posao milijunima ljudi - kaže Akankshka Khatri.

Kostarikanski predsjednik Carlos Alvarado Quesada podržava takve ideje.

- Moramo gledati na krizu uzrokovanu pandemijom kao na povijesnu priliku da resetiramo odnos čovječanstva i prirode. Kostarika je na svom primjeru pokazala da tranzicija u zemlju s neutralnom emisijom stakleničkih plinova ekonomiji donosi prosperitet i radna mjesta, vrijeme je da se taj model proširi svijetom - rekao je Quesada.

Promijeniti poljoprivredne politike

Ideju podržava i niz uglednih stručnjaka, piše Guardian, poput ekonomista, klimatologa, liječnika...

Izvješće iz srpnja zaključilo je da bi gotovo trećina svjetskih oceana i površina moglo biti zaštićeno takvom ekonomijom. UN je upozorio da svijet trenutno rješava zdravstvene i ekonomske simptome pandemije, ali ne i njen uzrok - uništavanje okoliša.

WEF stoga predlaže niz mjera za otvaranje zelenih radnih mjesta primjerice u sektoru smanjivanja bacanja hrane kreiranjem metalnih silosa za skladištenje. Bolje ribolovne politike mogle bi povećati izlov i stvoriti još 14 milijuna radnih mjesta u ribarstvu. Trenutne poljoprivredne politike, dodaju, štete planetu,.

U gradovima bi učinkovitije iskorištavanje energije do 2030. moglo uštedjeti oko 852 milijarde dolara do 2030., dok je samo tržište urbanih vrtova na krovovima zgrada vrijedno oko devet milijardi dolara i očekuje se rapidni rast te brojke.Golema investicija je i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. WEF-ove su procjene da ulaganja u obnovljive izvore energije već premašuju troškove fosilnih goriva u 30 zemalja. 

Druga je strana medalje što će, prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma, jedan dio radnika u neodrživim zanimanjima zasigurno izgubiti posao. Na države u kojima će se to dogoditi apeliraju da pokrenu edukativne programe kako bi se ti ljudi mogli prekvalificirati i raditi u ekološki održivim zanimanjima. 

- Priroda si naprosto više ne može dopustiti da ju i dalje uništavamo. Proces prilagodbe neće biti jednostavan, ali sistemske promjene na ovakvoj razini nikad nisu. No, naša je kolektivna dužnost promijeniti način na koji jedemo, živimo, uzgajamo namirnice i proizvodimo energiju - zaključuje za Guardian Jennifer Morris, čelnica američke organizacije The Nature Conservancy. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. kolovoz 2020 05:51