Odavno znamo kako je "hrvatska pamet" izuzetno konkurentna na svjetskom tržištu, a mogućnošću pristupa sredstvima europskih fondova, dodatno nas pozicionira na svjetskom poduzetničkom tržištu.
Tako je uz 83,9 posto bespovratnih sredstava osiguranih iz strukturnih fondova za inovacije javnosti predstavljena nova tehnologija odnedavno prisutna u znanstvenim krugovima. Radi se o inovativnom proizvodu, odnosno ultrazvučnom antivegetativnom uređaju koji služi za sprečavanje obrastanja algi, školjki i drugih morskih organizama na brodskim trupovima.
Protiv naslaga
Laički rečeno, uređaj zvukom "tjera" morsku floru i faunu koja se "lijepi" za dno broda pa se brod iz mora na čišćenje ne treba vaditi svake godine, već eventualno svake dvije ili tri godine. Uz olakšicu održavanja vlasniku plovila, dodatni plus i po mnogima značajniji jest zaštita morskog okoliša – ne koriste se tradicionalni antivegetativni otrovni premazi na bazi cinka i bakra koji djeluju kao biocidi.
A to je sve izum jednog Splićanina, s adresom stanovanja u Zagrebu i sjedištem tvrtke na otoku Šolti.
Riječ je o Dražanu Skelinu, direktoru tvrtke Underwater Acoustics d.o.o. koja je natječajem dobila 874.295,60 kuna bespovratnog novca, onih 83,9 posto, a preostalih 16,1 Skelin je sufinancirao sam - iznos od 1,04 milijuna kuna.
Znanstvenik je pojasnio i detalje o projektu koji je financirao EU: - Započeli smo s radom sredinom 2019. te smo sada u finalnom stadiju projekta i planiramo lansiranje proizvoda na tržište početkom 2023. A sama priča rodila se u mojoj glavi negdje 2010. kad sam se na međunarodnim znanstvenim kongresima susretao sa znanstvenim radovima koji su opisivali utjecaj ultrazvuka na razmnožavanje i na stvaranje biofilma morskih algi. Godine 2017. kupio sam jedan američki uređaj, instalirao ga na brod u našem moru, no pokazao se potpuno neučinkovitim.
Ipak, Skelin nije odustao: - Na temelju američkog uređaja, 2018. sam napravio svoj, kojim također nisam bio zadovoljan. Naime, pravi test uređaja nije u laboratorijskim uvjetima, već na brodu, i to nakon godinu dana u moru. Shvatio sam kako uređaji za oceane nisu učinkoviti za manja zatvorena mora kao što je Jadransko, zbog razlika u veličini bioorganizama, tj. frekvenciji ultrazvuka kojim djelujemo na te organizme, te sam trebao pomoć u istraživanju.
Okupio je malu ali snažnu ekipu koja je istraživala koje ultrazvučne frekvencije djeluju na obraštaj u Jadranskom moru, uz optimiziranje sklopa koji bi najoptimalnije zračio ultrazvuk na brodskom trupu.
- Uz pomoć kolega iz Instituta Ruđera Boškovića, Laboratorij za biotehnologiju u akvakulturi, dr. sc. Krunoslava Bojanića i mr. sc. Denisa Vadlje, pronašli smo frekvencije koje 50 posto smanjuju stvaranje biofilma i razmnožavanje mikroalgi na brodskom trupu, te uz pomoć kolege s FER-a prof. dr. sc. Antonia Petošića, optimizirali zračenje ultrazvučne energije.
Dakle, ovo nije još kompletna zamjena za klasične premaze na bazi bakra i cinka kojima otrove unosimo u more, ali tehnologija već sada omogućava da umjesto da svake godine dižete brod iz mora, čistite i premazujete otrovnim premazom, odnosno intonkom, koperom kako se gdje zove, to radite svake dvije ili tri godine.
Saznajemo od sugovornika kako se ultrazvučni antivegetativni uređaj sastoji od centralne jedinice i ultrazvučnih pretvarača koji se postave unutar brodskog trupa, bez bušenja trupa ili bilo kakvih intervencija na njemu. Ultrazvučni pretvarači zrače ultrazvuk, tj. zvuk frekvencije više od 20 kHz, što je nečujno za ljude, koji sprečava stvaranje bionaslaga na brodskom trupu.
Stvaranje biofilma
- Uređaj radi na više frekvencija te je pogodan i za oceane i za Jadransko more. Specifičan je što u Jadranskom moru posebno utječe na mikroalgu, to je ona zelena sluz koja se prva lovi na brodski trup i hrana je svakom sljedećem sloju. Zvuk sprečava na par milimetara od brodskog trupa razmnožavanje i stvaranje biofilma. Dakle, tehnologija ne šteti ljudima ni morskim organizmima jer zbog jačine ultrazvuka ima utjecaj samo na par milimetara od trupa - ističe Skelin.
- Taj projekt ima i snažnu ekološku komponentu s obzirom na količinu buke koju brodovi unose u more i time ometaju i utječu na morski život i razmnožavanje morskih organizama - ističe Skelin.