YOUTUBE SOCIJALISTI

VIDEO Kada smo postali tehnološki kmetovi: ‘Mladi Hrvati su dokoni, blazirani i nekritički‘

Aleksandar Musić

 Jutarnji List/Hanza Media
Tko su stvarni vlasnici interneta, bi li on trebao biti javno dobro i zašto su milenijalci sklonI tzv. ‘youtube socijalizmu‘ Slavoja Žižeka?

Tko su stvarni vlasnici interneta?

Ako promislimo, to nismo mi, niti su to telekom. Nego nekoliko velikih tehnoloških tvrtki - Google, Facebook, Microsoft, Amazon, među ostalima.

Dakle, cijeli je digitalni prostor, u kojem danas većina ljudi živi i radi, druži se i kupuje, u vlasništvu šačice međunarodnih korporacija vrijednih milijarde dolara. Znači li to da živimo novi tehnološki feudalizam? Kada smo i kako mi postali tehnološki kmetovi?

Na ta pitanja odgovaraju novinar Filip Pavić i politolog Aleksandar Musić, nekima poznatiji kao komentator Petog dana, u najnovijoj epizodi podcasta ‘Na aparatima‘.

- Glavno je pitanje, treba li neka tehnologija, sada u vlasništvu tehnoloških divova, biti javna i podlijegati zakonima javnog, zajednice? Znam što bi rekao netko s Odsjeka filozofije ili sociologije, rekao bi: ‘Da, zauzdaj te prljave kapitaliste‘. Ali, za mene, važnije je pitanje, ako će digitalni prostor biti javan, tko će ga regulirati? Političar, kongresmen, koji ionako prima dvije trećine novca od tih istih platformi? - pita Musić.

Razgovara se i o tome kako su tehnološke platforme promijenile kapitalizam, tko su stvarni vlasnici interneta, bi li on trebao biti javno dobro, što je s platformskim radom i zašto su generacije milenijalaca posebno sklone takozvanom "youtube socijalizmu" Slavoja Žižeka?

Realno, živimo nikad veće obilje, nikad manju odgovornost. Prijašnje generacije su prošle kroz horor, neimaštinu, ali netko tko se rodio ‘88. ili 90. nije nikada zapravo iskusio pravu neimaštinu. Prvi put imamo generaciju koja je malo morala pokazati, pokazala je ništa, u definiciji ima puno, a misli da ima pravo i na još više – govori Musić.

Prema njemu, Hrvati, a posebno mlađe generacije, su dokoni, blazirani, nekritički.

Činjenica je ipak da platforme, na kojima boravimo i kupujemo, više nisu mjesta slobodne trgovine, ideje izvornog kapitalističkog tržišta, nego su mjesta kojima upravlja jedna osoba, nekoliko njih ili poseban algoritam. To je privatan prostor, u vlasništvu jedne osobe ili kompanije, a onda i prostor koji koristi naše osobne podatke kako bi nas oblikovao i zadržao što duže u tom prostoru, a time održao svoju poslovnu dominaciju.

Živimo li, dakle, u tehnološkoj diktaturi? Zašto je Nepalcima Hrvatska "mila majka"? Zašto Europa nije spremna na "veliku zamjenu"?

Pogledajte sve u cijeloj epizodi ispod: "Kad smo postali tehnološki kmetovi".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. siječanj 2024 06:44