StoryEditor
RIJEČ STRUČNJAKA

Vrijeme je da počnemo posebno naglašavati odnos između pretilosti i Covida-19

U kontekstu koronakrize pretilost moramo tretirati ne samo kao bolest, već i kao hitno stanje u javnom zdravstvu
Pretilost / Ilustracija
 Lindsey Parnaby/AFP

U ovih nekoliko mjeseci tijekom kojih se cijeli svijet borio s pandemijom koronavirusa većina ljudi shvatila je da su starije osobe posebno osjetljive na Covid-19. Međutim, studije na Covid-19 pacijentima u Francuskoj, Italiji, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama utvrdile su kronična stanja zbog kojih su ugroženi i mlađi bolesnici. Na vrhu popisa je - pretilost.

Guardianov Kermit Jones, inače liječnik interne medicine iz SAD-a, u svojem komentaru tvrdi da bi zdravstveni radnici trebali posebno naglašavati važnost odnosa između pretilosti i Covida-19, te da bismo pretilost trebali tretirati kao i svaku drugu kroničnu bolest.

- Dok radimo na zaštiti samih sebe tijekom ove pandemije, i pripremamo se za sljedeću, zdravstveni službenici moraju jasno artikulirati vezu između pretilosti i Covida-19. Pretilost povećava rizik od respiratornog zatajenja, mijenja imunološki sustav i može uzrokovati kroničnu upalu koja brzo može eskalirati uslijed korona infekcije, tvrdi Jones.

Dodaje kako u kontekstu koronakrize pretilost moramo tretirati ne samo kao bolest, već i kao hitno stanje u javnom zdravstvu. 

- Znam koliko je teško pacijentima usvojiti zdraviji način života. No, put do zdravijeg načina života zahtijeva promjenu samog odnosa liječnik-pacijent. Možda i radikalnu, nastavlja Jones koji se bavi internom medicinom.

- Istina je da većina mojih pacijenata zna što im treba prije nego što su ušli u moju ordinaciju. Do tada, bezbroj puta su im rekli da smršave. Pitanje je kako. Često se pitaju: Što trebam jesti?, Koje vrste vježbi trebam raditi i koliko često?, Trebam li isprobati neke dodatke? Nažalost, pacijenti moju ordinaciju često napuštaju bez odgovora jer jednostavno nemamo dovoljno vremena. Nije važno jeste li najbolji liječnik na svijetu: 20-minutna interakcija jednom ili dva puta godišnje vjerojatno nije dovoljna da biste promijenili život pacijenta, a kamoli spasili ga, objašnjava u komentaru za Guardian.

Kao rezultat toga, smatra Jones, liječnici i pacijenti koriste pristup 'Zdravo Marijo' u upravljanju kroničnim bolestima. 

- Nakon godina općih rasprava o potrebnim promjenama načina života, pacijentu se dijagnosticira kronična bolest, a zatim se intenzivno nastoje spriječiti njegove nepovratne posljedice. Ali čak i tada, liječnici imaju tendenciju da daju generičke savjete, što je premalo i prekasno da bi napravili nužne razlike, smatra ovaj internist.

No, u svjetlu povezanosti pretilosti i smrtonosnih zaraza poput Covida, svi moramo biti bolji. Liječnici trebaju dovoljno kvalitetnog vremena s pacijentima da zajedno razviju zdravstvene strategije života s detaljnim intervencijama o tome kako ih provesti.

- Ako to zvuči previše dobro da bi bilo istinito, razmislite o trenutnoj strategiji liječnik-pacijent za relativno složene kronične bolesti, poput dijabetesa tipa 2. Pacijent čija je razina glukoze u krvi daleko iznad ciljanog može vidjeti svog liječnika otprilike svaka tri mjeseca. A kako se ovi pacijenti često smatraju složenima, upravljanje njihovim kroničnim stanjima zahtijeva veću posvećenost, objašnjava Jones i dodaje da je kod pretilosti ključna rana intervencija.

- Ako pacijenti mogu promijeniti svoj život prije nego što pretrpe kronične posljedice bolesti, imaju puno veće šanse da žive duže, zdravije živote sa ili bez Covid-19. Ali, ova promjena zahtijeva vrstu intenzivnog odnosa liječnik-pacijent koji nadilazi uobičajeno bavljenje dijetom i vježbanjem, tvrdi internist.

- Naši pacijenti zaslužuju medicinske savjete koji su prilagođeni njihovom metabolizmu, sastavu tijela i drugim relevantnim pojedinačnim čimbenicima. Oni zaslužuju prilagođeni režim vježbanja, kao i pristup korisnim alatima poput praćenja prehrane i optimiziranih aplikacija. Oni također zaslužuju vrijeme i prostor da liječnicima daju detaljne informacije o svom okruženju i navikama. Tako liječnici mogu dati pacijentima liječnički savjet u odgovarajućem kontekstu. Naravno, ovo nije nužno najisplativiji način liječenja, ali naši pacijenti koji su u većoj opasnosti da postanu pretili ne samo da zaslužuju ovu vrstu intenzivne njege - oni je trebaju, poručuje Jones.

Važnu ulogu vidi i u vladi koja mora promovirati prevenciju na nacionalnoj razini.

- Savezne i državne vlade trebale bi ponuditi porezne olakšice tvrtkama koje svojim radnicima osiguravaju najmanje pet sati tjedno za vježbanje u radno vrijeme. Isto tako, pojedincima bi trebali dati porezne olakšice za pohađanje tečajeva za promjenu zdravog načina života dok su još zdravi. Vlada nudi porezne olakšice za tvrtke koje djeluju u određenim područjima ili za pojedince koji usvajaju čistu energiju; to su dobri modeli kako se to moglo raditi i kad je pretilost u pitanju, analizira Jones.

- 'Vraćanje u normalu' nije dovoljno. Jedna od najboljih stvari koje možemo učiniti kako bismo se pripremili za sljedeću pandemiju jest da spriječimo kroničnu bolest prije nego što ona počne. Kao pružatelji zdravstvenih usluga imamo zakletvu da pomažemo našim pacijentima i da se zalažemo za njih. Vrijeme je da se epidemija pretilosti u našoj zemlji stavi pod kontrolu, zaključio je ovaj internist.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. srpanj 2020 08:36