ANKETA

‘Zamutila sam lice djetetu na Instagramu, a onda mi ga je frendica objavila bez cenzure.‘ Kako to vi radite?

Ilustracija djece

 Yevhen Bataltsev/panthermedia/Yevhen Bataltsev/panthermedia
Sve su češći trend na društvenim mrežama fotografije djece čija su lica sakrivena smajlićima ili zamućena

Prije trideset godina roditelji su svijetom hodali s analognim fotoaparatima i fotografirali svaki pokret svoje djece. Periodično bi razvili stotine fotografija koje bi nalijepili u albume kojima su onda sljedećih godina sramotili potomke na svim većim okupljanjima. Petnaest godina kasnije ti su albumi zamijenjeni onima na društvenim mrežama pa su djecu rođenu 2010-ih roditelji objavljivali na Facebooku u svim pozama i izdanjima.

Sve češći trend koji se danas može zapaziti po društvenim mrežama su fotografije beba i djece čija su lica sakrivena smajlićima ili zamućena, fotografirana su s leđa, u krupnom planu je samo noga ili ruka. O ovom fenomenu razgovarali smo s voditeljem katedre za kibernetičku sigurnost Zlatanom Morićem te psihologinjom Anamarijom Blažić.

- Da bi bili potpuno sigurni, na društvenim mrežama ne bi trebali objavljivati apsolutno ništa. Ipak, kad je riječ o zatvorenim profilima, sigurnost korisnika ovisi o njihovim pratiteljima - rekao je Morić.

Ako roditelji na društvenim mrežama imaju ljude koje poznaju i kojima vjeruju, nema zapravo nikakve prepreke da objave lice djeteta. S druge strane, istraživanje koje je u prošloj godini proveo Deutsche Telekom kaže kako 80 posto roditelja na društvenim mrežama ima ljude koje ne poznaju.

Još jedan problem koji je istaknuo stručnjak za sigurnost je lažno predstavljanje, odnosno ako roditelji ne poznaju osobu koju imaju na društvenim mrežama postoji mogućnost da se radi o lažnom profilu. Čini se kako su obični smrtnici prilično sigurni dok god su oprezni, dok za poznate i slavne vrijede druga pravila zbog mogućnosti manipulacije uz pomoć umjetne inteligencije.

Najčešće objavljivane fotografije su prvi dan vrtića ili škole te završetak razreda kad roditelji nesmotreno objave fotografije na kojima se mogu vidjeti osobni podaci o djetetu, lokacija vrtića ili škole koju dijete pohađa. To su podaci koji će potencijalnim predatorima omogućiti lakši prilazak i pristup djetetu nego sama fotografija njihovih lica.

image

Ilustracija

Marc Calleja/alamy/alamy/profimedia/Marc Calleja/alamy/alamy/profimedia

Ono što se može dogoditi i najpažljivijim roditeljima jest da neka osoba iz obitelji uzme fotografiju pa je objavi na vlastitom profilu koji nije zaključan ili da resharea njihovu objavu, pa je onda sav oprez besmislen.

Prije nekoliko godina u stranoj literaturi pojavio se termin "sharenting" nastao kombinacijom riječi sharing (dijeljenje) i parenting (roditeljstvo). On se odnosi na praksu roditelja, skrbnika ili rođaka da dijele informacije o svojoj maloljetnoj djeci na internetu, najčešće na društvenim mrežama.

Prema anketama provedenim u Americi, 92 posto djece bude objavljeno na društvenim mrežama do druge godine života, a do pete godine imaju objavljeno više od 1500 fotografija. Nakon što su razgovarali s adolescentima, većina ih je rekla kako im nije ugodno vidjeti vlastite fotografije na mrežama, a nekima su se i vršnjaci izrugivali kad su naišli na fotografije.

Psihologinja Anamaria Blažić objašnjava kako roditelji najčešće ne razmišljaju toliko u budućnost nego svoju sreću i ponos žele podijeliti s prijateljima na društvenim mrežama.

- Jednog dana djeca će narasti i istraživati što su roditelji o njima objavljivali bez njihovog pristanka - rekla je psihologinja.

Dodaje kako fotografije sa smajlićem preko lica ionako nemaju svrhu uspomene zbog čega smatra da je bolje uopće ne objavljivati fotografije ako su zabrinuti za sigurnost. Može se dogoditi da djeca pronađu te fotografije pa krenu analizirati koliko imaju lajkova i komentara zbog čega im se remeti sustav vrijednosti.

Savjetuje da se fotografije s prijateljima i obitelji dijele na siguran način te da djecu, kad postanu dovoljno veliki, pitaju za pristanak za objavljivanje njihovih fotografija. Roditelji su za djecu odgovorni do njihove 18. godine zbog čega trebaju pažljivo postupati i biti svjesni svojih postupaka.

Prema procjenama do 2030. godine većina slučajeva prevara vezanih uz krađu identiteta djece bit će uzrokovana upravo sharentingom. Roditeljima snimke i fotografije na društvenim mrežama predstavljaju uspomene, a svim ostalima podatke koje mogu iskoristiti u budućnosti protiv djece na njima.

Ako imate iskustva s ovom temom ili želite podijeliti neku drugu zanimljivu temu iz područja roditeljstva, javite se na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 18:16