Zaštićeni andski kondori, ptice s jednim od najvećih raspona krila na svijetu, mogu letjeti čak pet sati ili oko 160 kilometara bez da uopće zamahnu svojim golemim krilima.
Otkrila je to nova znanstvena studija koja je proučavala let andskih kondora kako bi ustanovili kolika je njihova mobilnost uz minimalan utrošak energije.
Andski kondor teži i do 15 kilograma, što ga čini najtežom "lebdećom" pticom na svijetu, a to mu omogućavaju krila koja su čak tri metra široka. Znanstvenici su u Patagoniji počeli eksperiment, prvi takav na svijetu, u kojem su pratili osam kondora tijekom čak 250 sati njihova leta. S oduševljenjem su ustanovili da ptice samo jedan posto vremena tijekom leta zamahuju krilima, dok se uglavnom oslanjaju na vjetar i strujanje zraka, piše britanski Guardian.
Zapanjujuće otkriće
Na neki način, moglo bi se reći, u svojem letu pomalo podsjećaju na avio jedrilice, koje lete bez ikakvog pogona.
- Znamo da su kondori sjajni piloti, no nismo očekivali da će biti baš ovako veliki stručnjaci - rekla je profesorica Emily Shepard, koautorica studije te biologinja na Sveučilištu Swansea u Walesu.
- Otkriće da gotovo nikada ne mašu krilima za nas je zapanjujuće - komentira, pak, David Lentink, stručnjak za ptice i proučavanje njihova leta na Sveučilštu Stanford.
S razlogom smo kondore usporedili s jedrilicama - jer baš kao i one, kondori pronalaze "izboje" toplog zraka koji im omogućavaju da se ponovno vinu u visinu i nastave ploviti. Kada nauče koristiti strujanje toplog zraka, kondori mogu dugo letjeti bez ikakve utrošene energije, što im omogućava da prevale velike udaljenosti bez da se umore. Znanstvenici generalno prepoznaju dva tipa ptičjeg leta - onaj s mahanjem krila te let "lebdenjem" na zraku. Razlika je, kaže znanstvenik Bret Tobaske sa Sveučilišta u Montani, golema i usporediva recimo s pedaliranjem na biciklu uzbrdo, ili slobodnog spusta nizbrdo.
Kako bi se razumjelo koliki su kondori eksperti, dovoljno je reći da rode tijekom svojih migracija mašu krilima 17 posto svog vremena u zraku, a veliki orlovi bukoči čak 25 posto vremena.
Toplinski džepovi
Znanstvenici kažu kako se ovo otkriće o kondorima uklapa u njihov evolucijski životni stil. Strvinari su te često moraju satima kružiti iznad vrhova planina u potrazi za obrokom, objašnjava Sergio Lambertucci, biolog i koautor studije te profesor na Nacionalnom sveučilištu Comahue u Argentini.
- Kada vidite kondore kako kruže, znajte da koriste blagodati toplinskih džepova i strujanja zraka kako bi se dugo održali na visini bez mahanja krilima.
Guardian napominje kako studija nije bila lak posao. Posebni uređaji za praćenje programirani su tako da otpadnu nakon tjedan dana kako ne bi stvarali poteškoće ovim prekrasnim životinjama. No, teško ih je bilo naknadno locirati. Uređaji bi često otpali na teško dostupnim područjima u Andama, čak i u gnijezda ptica grabljivica, pa bi znanstvenicima katkad trebalo i do tri dana da dođu po njih, javlja Guardian.