ROVINJ - EPH-ov gost prof. Soumitra Dutta i Sanja Crnković Pozaić , vodeća hrvatska stučnjakinja za probleme rada i zapošljavanja na inicijativu Jutarnjeg lista susreli su se na marginama Windays Business konferencije uoči Duttinog nastupa. Donosimo dijelove njihova vrlo dinamičnog razgovora.
Prva tema bila je državna inicijativa u području stvaranja novih radnih mjesta i inovativnosti u radnim procesima.
Važni igrači
Naše je mišljenje, koje smo im postavili kao zajedničko pitanje za početak razgovora, bilo da je država u tom procesu najčešće suviše inertna i da od nje ne treba previše očekivati.
- Zašto? - Usprotivio se Dutta koji je velik dio svoje profesionalne karijere proveo u Francuskoj - država može i mora biti važan sudionik u politici zapošljavanja. Njena je dužnost poticati cjeloživotno obrazovane i procese neprekidnog inoviranja. Država sama ima ogromne potrebe, a zahtjevi koje postavljaju ministarstva obrane vrlo često su generatori novih tehnologija i inovativnih procesa. Točno je da većina novih impulsa dolazi iz privatnog sektora, ali to ne isključuje državu kao velikog i važnog igrača.
Crnković- Pozaić: U Hrvatskoj se kao prvi veliki problem postavlja nestanak klastera znanja. Ekonomija je u prvim godinama nakon rata bila razorena, obrazovani ljudi su u velikom broju otišli, a kao posljedica tog procesa zamro je najveći dio komunikacije među domaćim kreativcima.
Dutta: Mislim da ste precizno identificirali jedan od najvećih problema. Za formiranje klastera znanja izuzetno su važni nacionalni lideri. To mogu biti sveučilišta, oko kojih se, kada su dobra, prirodno grupiraju takvi klasteri. Zato zemlje s najboljim obrazovnim sustavima poput Velike Britanije ili SAD-a ne pitaju za cijenu kada su u pitanju talenti koje žele dovesti kao predavače za svoja sveučilišta. Znaju da će im se to isplatiti jer će se oko njih profilirati klasteri koji će vrlo brzo podići ekonomiju. Mislim da je za svaku zemlju, čak i za one najmanje, vrlo važan trenutak identifikacije nacionalnih ekonomskih šampiona.
Snažni lideri
Ako zemlja ne prepoznaje svoje domaće šampione, velika je vjerojatnost da će barem jedna generacija lutati jer neće u blizini vidjeti realan, opipljiv cilj koji želi dostići. Ti šampioni mogu biti snažne osobe, alimogu biti i cijele kompanije poput Nokie ili Toyote, koje su oko sebe stvorile snažne inovativne klastere. S druge strane, važno je i da same kompanije i sami klasteri imaju snažne lidere.
Crnković-Pozaić: Što je bolje - kada se lider identificira u jednoj osobi ili kada je to grupa koja je sposobna svojom kreativnošću djelovati okupljajuće i na druge?
Dutta: To može biti grupa ili više istovrsnih kompanija, ali najčešće su se takvi klasteri grupirali oko snažnih pojediačnih kompanija ili sveučilišta. Mislim da je takva, klasterska politika vrlo dobra za svaku zemlju što se vidi i po nizu, uglavnom azijskih, zemalja koje su danas vrlo aktivne u tom smjeru. Vrlo često tu je vrlo snažnu ulogu odigrala država.
Izvedivost i isplativost
Crnković-Pozaić: U Hrvatskoj se velik dio proizvodnje i znanja godinama okupljao oko brodogradnje. Imali smo snažan brodarski institut, odlične projektante i odlične brodograditelje koji su gradili brodove za najbolje svjetske naručitelje. Danas je to zastarjela industrije koju je pretekla konkurencija i koja se ne zna oporaviti…
Dutta: Pitanje je koliko oporavak ekomije danas treba tražiti u takvoj vrsti industrije. Da, ako znate da možete biti najkonkurentniji - i tehnološki i cijenom - u protivnom budućnost vjerojatno leži u spoju visoke tehnologije i usluga treba poticati (a tu opet mislim najviše na državu) ljude da se orijentiraju prema tim sektorima. Današnja brodogradnja pred proizvođače stavlja sasvim nove zahtjeve - od ekoloških i energetskih, do odnosa produktivnosti i broja posade po kabini.
Današnja brodogradnja ne može se raditi sa nekadašnjim liderima industrije. O njoj se ne može raspravljati a da se ne uključe elementi izvedivosti i isplativosti i da se pritom neprekidno razmišlja u globalnim okvirima. Najjači konkurenti su u Koreji i Japanu i morate biti sigurni da možete biti od njih bolji. I treće - pitanje je može li se o toj industriji govoriti kao o industriji rasta?
Nema pobjednika
Crnković Pozaić: Danas je ovdje predstavljen i prototip malog električnog automobila hrvatske proizvodnje. Nastao je kod inače vrlo uspješnog i inovativnog poduzetnika čiji je posao sa robotima za razminiranje globano razgranat, ali u zemlji koja nema nikakvu tradiciju autoindustrije.
Dutta: On bi mogao uspjeti jer industrija električnih automobila danas još nije definirana. Nema pobjednika. Ima, znači, mnogo otvorenog prostora. Današnje najveće kompanije poput Microsofta i Googlea nastale su relativno nedavno iz vrlo malih projekata. Uspije li, dobit ćete svog nacionalnog šampiona koji će biti inspiracijom sljedećim generacijama. Domaći su uzopri uvijek najjači.
Mjere Vlade prolaze ili padaju tek na njihovoj konkretizaciji
Sudionici panel diskusije “Podrška inovacijskom gospodarstvu “ koja je održana u sklopu WinDaysa složili su se da će mjere Vlade proći ili pasti na konkretizaciji, a nakon što su gotovo svi mjerama dali zeleno svjetlo treba krenuti u njehovo provođenje. Kristian Šustar, predsjednik Uprave Maistre, rekao je kako se iz mjera da iščitati da su usmjerene i na turizam iako to nije eksplicitno i navedeno.
- U Europi se svakog dana otvaraju dva hotela, u svijetu pet hotela, a mi smo u zadnjih pet godina otvorili dva hotela - rekao je Šustar.
- U našem sustavu ništa ne funkcionira. Pretpostavljam da su mjere prva fazi u kojoj tek trebamo uspostaviti funkcioniranje mehanizama - rekao je Darko Delač s Verna. Božidar Poldurgač, član Uprave THT-a, smatra da država regulatornim okvirom mora otvoriti prostor i zaštititi investicije.
Kritizirao je Vladu navevši da u nekim zakonskim rješenjima ide tri korak ispred EU, što je kontraproduktivno. - Vladi ćemo dati i naše prijedloge - zaključio je.