.jpg)
Iako se Hrvatska odredila kao zemlja koja ne želi uzgajati GMO i koja se više želi okrenuti ekološkoj poljoprivredi, statistički podaci o proizvodnji i širenju GM biljaka u svijetu potvrđuju kako se takvi proizvodi uvoze i kod nas: EU svake godine uveze 35 milijuna tona GM soje, a dio završava u Hrvatskoj za prehranu stoke. Te se informacije, međutim, ne nalaze na deklaracijama proizvoda jer se ne mora navoditi ako proizvod sadrži manje od 0.9 posto GMO-a.
Dr. Darko Znaor, jedan od vodećih stručnjaka za eko poljoprivredu, upozorava da se više od 50 posto stočne hrane u svijetu proizvodi od GM sjemena i zato je nedosljedno da onda i hrana na polici nije tako i označena - ako je stoka hranjena GMO-om.
"Rječ je o nužnosti sljedivosti proizvoda od farme do stola", kaže dr. Znaor.
Prvi hrvatski GMO free proizvod s austrijskim certifikatom, potvrđenim od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja, Vindijino je pileće meso Cekin. Prije toga, prvi certifikat uopće u Hrvatskoj dobila je Vindijina tvornica stočne hrane Blagodar.
Pojam GMO free proizvoda u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja, znači da je sva hrana koju su životinje jele bila - GMO free.
Sama štetnost konzumacije GM proizvoda i dalje je tema rasprave znanstvene zajednice. Jedan od glavnih argumenata zagovaratelja uzgoja GM hrane je rastuća potreba za mesom i mlijekom kako se svjetska populacija povećava. Protivnici GMO-a pozivaju se prije svega na moguće posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš.
Dr. Znaor kaže da je kao ekolog protiv puštanja GMO-a u prirodu jer tu novu biotehnologiju "ne možemo nadzirati, kao ni kontrolirati njezine učinke". Tu se, upozorava, prije svega radi o "kontaminaciji tla, a onda i GMO free sjemena, na dulji rok, možda i trajno, što je neprihvatljivo".
Dr. Valerije Vrček, član Vladinog Vijeća za GMO, poručuje: "Na osobnoj razini izbor hrane bez GMO-a je stvar pismenosti, stila, identiteta i estetike. Na nacionalnoj razini, pak, 'GMO-free' politika je izraz suverenosti i poljoprivredne neovisnosti".
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Vindije, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg
