ZAGREB - Gotovo svaki drugi zagrebački petnaestogodišnjak (i svaka treća djevojka te dobi) barem su se dva puta jako napili. Dakle, ne govorimo o pripitom stanju u kojem nestaju inhibicije pa se osjećamo bolje u svojoj koži i u društvu, nego govorimo o oblokavanju.
Veliko svjetsko istraživanje o ponašanju djece školske dobi provedeno 2010. u 39 zemalja (Europa i Sjeverna Amerika) - rezultate je nedavno prezentirao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo - pokazalo je da su naša djeca u opijanju među prvima (ispred nas su samo Češka, Grčka i Ukrajina). Začudo, djeca sjevernjaka koje smo oduvijek doživljavali kao “ljude koji ne znaju piti umjereno i zdravo poput nas Mediteranaca”, dakle švedski, norveški, finski, pa i američki tinejdžeri, na dnu su ljestvice opijanja.
Još 2002. bili smo na trinaestom mjestu, iza Engleske, Njemačke, Slovenije… No, naši klinci s Ribnjaka i ostalih zagrebačkih parkova s dvoliternim Ribarom ili žujom u ruci, čini se, donijet će nam posve nepotrebnu slavu u Europi, pogotovo ako se trend nastavi.
Tri i više promila u krvi
Čitala sam davno u engleskom Spectatoru kako petkom u Sohou, centralnom dijelu Londona s velikim brojem klubova i pubova, gradske vlasti moraju postavljati prenosive bljuvačnice i pisoare jer enormne količine kiselina iz bljuvotine i urina prijete uništenjem zidova starih kuća. Bio je to za mene horor svih horora, mislila sam da se radi o kraju jedne civilizacije. Danas je takvo opijanje i kod nas normalno studentsko, pa čak i učeničko ponašanje, uvjerava me jedna 20-godišnjakinja: “Šta se čudiš? Svi piju, svi, i najbolji studenti, svatko se želi dobro provesti.”
Opijanjem do besvijesti, povraćanjem, valjanjem po podu? (Pogledajte jednu od fotografija koja reklamira omladinski klub Medika na njihovim web stranicama!) Više nije rijetko ni duboko besvjesno stanje zbog tri ili više promila alkohola u krvi, koje može završiti i smrću.
Dr. Robert Torre iz Klinike za pshijatriju KB-a Sestre milosrdnice, ujedno i autor knjige “Propadanje i oporavak alkoholičara”, smatra da tu vrstu mladenačkog opijanja ipak ne treba senzacionalistički pretvarati u velik društveni problem jer to nije doba kad se razvija prava ovisnost: “Većina mladih, napose muškaraca, koji su kroz mladost prekomjerno pili, po zasnivanju vlastitih obitelji i, u manjoj mjeri, po nalaženju trajnog zaposlenja, obnavljaju obrazac umjerenog pijenja i prestaju piti u problemskom smislu te riječi”. To su dobre vijesti.
No, opijanje mladih (koje ćemo uskoro, kao “proslavu zrelosti”, gledati na našim ulicama kad krenu povorke maturanata), koje je samo po sebi rizično ponašanje, često vodi u druge poremećaje ponašanja, kao što znamo iz iskustva, pa i najnovijeg, već spomenutog europskog istraživanja The Health Behaviour in School-aged Children Project.
Nekad suspregnuti Englezi, recimo, koji su se stoljećima ponosili svojom iznimnom samokontrolom, danas poput životinja bljuju, pljuju i vrše nuždu nasred ceste. Zašto baš spominjem engleske tinejdžere, iako su po tom svom neslavnom ponašanju iza naše djece?
Seks bez kriterija
Zato što britanski mediji o tome neprestano (barem) govore; takvo problematično ponašanje sveprisutno je u njihovim novim flimovima i doista je dobro dokumentirano. U Daily Mailu, recimo, pišu nedavno da je u Cardiffu normalno vidjeti kako noću u jednom dijelu glavne ulice neka uređena djevojka čuči nasred ceste jer mora olakšati mjehur (navodno je masovno opijanje litrama piva dovelo i do naglog povećanja broja “eksplodiranih mjehura”).
Za to vrijeme, na drugom kraju glavne ulice, njezina prijateljica pristala je uz smijeh na seks s nekim koga je upoznala - posve neinhibirana! - sat prije u klubu. Toga kod nas, na sreću, još nema, iako ovdje statistički više tinejdžera pije - valjda je tamo prisutnija socioekonomska segregacija mladih, pa postoji i veliki postotak tinejdžera koji se tako ne zabavljaju petkom i subotom. Kako je moguće da se dobrim provodom smatra nešto što uključuje povraćanje, dezorijentiranost, valjanje u jarku ili vlastitoj bljuvotini? Reklo bi se da alkohol doista ukida inhibicije, baš kao što veselo objašnjavaju mladi ljudi koji uglavnom upravo to “oslobođenje” i navode kao razlog za oblokavanje preko vikenda (takozvani binge drinking).
No, alkohol je kao rizični čimbenik prisutan i u gotovo dvije trećine slučajeva spolnog nasilja među mladima i nad mladima, pokazalo je ranije ESPAD-ovo istraživanje u kojem također sudjeluje i Hrvatska (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs).
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA