ZAGREB - Istraživanje Centra za mirovne studije (CMS) o percepciji i pojavnosti nasilja među mladima pokazalo je kako su neverbalni oblici nasilja češći nego fizički, ali i da se vršnjačko nasilje češće događa na mjestima izvan same nastave i škole, a nasilje na inernetu ili društvenim mrežama tj. cyber bullying predstavljaju novi izazov za sve dionike školskog sustava.
Danas predstavljeno istraživanje pokazalo je da među učenicima prevladava mišljenje kako se učenici međusobno ogovaraju, dok su vrijeđanje i ismijavanje te fizičko sukobljavanje nešto rijeđe zastupljeni, istaknula je Mirna Cvitan iz agencije Ipsos puls koja je za CMS provela istraživanje.
Oko tri četvrtine učenika barem se jednom našlo u situacijama da su ogovarali ili bili ogovarani. Oko dvije trećine učenika nazvalo je drugog učenika pogrdnim imenom, a gotovo identičan broj učenika bio je žrtva takvog ponašanja.
Što se tiče fizičkih oblika nasilja, oni su rjeđi - oko 40 posto učenika navelo je da je gurnulo drugog učenika, a njih polovica je pretrpjela guranje. Udaranje je, dodala je Cvitan, još rjeđe, to je učinilo 37 posto učenika, a pretrpjelo 42 posto.
Najrjeđi oblik ponašanja su prijetnje drugim učenicima, petina učenika navela je kako je prijetila drugim učenicima, a četvrtina je navela kako je drugi učenik prijetio.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Čak dvije trećine učenika dobilo je uvredljivu ili prijeteću poruku na mobitel, osam posto učenika je navelo kako sa sigurnošću zna nekog tko šalje takve poruke, a njih 17 posto sumnja na nekoga.
Oko 36 posto učenika nije nikada dobilo poruku koja govori loše o drugima, a 43 posto navodi kako su takvu poruku primili više puta.
Nešto manje od trećine učenika istaknulo je kako je više puta primilo neki sadržaj putem Interneta koji ih je uznemirio, dok oko četvrtine njih navodi kako je takav dobilo jednom, a 43 posto navelo je kako nikada nije dobilo takav sadržaj.
Istraživanje je provedeno u 18 škola na ukupno 700 učenika na tri lokacije - Zapadnoj Slavoniji, Zagrebu i Lici koje, a cilj istraživanja bio je ispitati stavove i iskustva učenika, nastavnika i stručnih suradnika vezana uz vršnjačko nasilje, te doprinijeti kvaliteti preventivnih programa koji se provode u školama, kao i kurikulumima zdravstvenog i građanskog odgoja. U istraživanju su sudjelovali učenici osmih razreda osnovnih škola i učenici drugih razreda srednjih škola.
Nastavnici prema percepciji učenika pružaju potporu učenicima kada se dogodi neki sukob, pokazalo je istraživanje.
Najvišu socijalnu distancu učenici iskazuju prema učenicima Romima i prema učenicima s problemima u ponašanju. Najmanja je socijalna distanca izražena prema učenicima hrvatske nacionalnosti te prema učenicima čiji su roditelji razvedeni.
Opća slika o školma i zaposlenicima, ocijenila je Cvitan, je dobra, a učenici su svoje kolege, škole i profesore ocijenili podjednakom, prosječnom ocjenom - trojkom.
Istraživanje je dio dvogodišnjeg projekta "Nasilje ostavlja tragove - Zvoni za nenasilje!" koji se provodi u partnerstvu Centra za mirovne studije, Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, udruga Pokretač iz Korenice, Delfin iz Pakraca, MIRamiDA Centar iz Grožnjana, Savjetovalištem "Luka Ritz" iz Zagreba i osnovnom školom Milana Brozovića iz Kastva, te 18 škola iz kojih dolaze učenici i nastavnici. Projekt financijski podržava Europska Unija, Ured za udruge Vlade i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.