VELIKO OTKRIĆE

Autizam bi se vjerojatno mogao otkriti jednostavnom analizom uzorka stolice

Crijevni mikrobiom; ilustracija

 Science Photo Library/imago Stock&people/profimedia/Science Photo Library/imago Stock&people/profimedia
Obično su potrebne tri do četiri godine da se postavi dijagnoza autizma, a ovaj postupak značajno bi ubrzao stvar

Znanstvenici su, čini se, na tragu jeftinog i pouzdanog testa za autizam. Naime, otkrili su dosljedne razlike između mikroba pronađenih u crijevima autističnih i neautističnih osoba što znači da bi rutinski test uzorka stolice mogao pomoći liječnicima da rano identificiraju autizam i brže osiguraju podršku, piše Guardian.

‘Obično su potrebne tri do četiri godine da se postavi dijagnoza autizma, a većini djece dijagnoza se postavi u dobi od šest godina‘, rekao je profesor Qi Su s Kineskog sveučilišta u Hong Kongu. ‘Naša analiza biomarkera mikrobioma ima visoku učinkovitost kod djece mlađe od četiri godine, što može pomoći u ranoj dijagnozi.‘

Stope autizma su posljednjih desetljeća porasle, uglavnom zbog proširenih kriterija koji se koriste za dijagnosticiranje tog stanja. U zapadnim zemljama sada se smatra da je otprilike jedna na svakih 100 osoba u spektru autizma.

Studije na blizancima sugeriraju da je 60-90 posto autizma uzrokovano genetikom, ali tome pridonose i drugi čimbenici, kao što su stariji roditelji, komplikacije pri porodu, izloženost zagađenom zraku ili određenim pesticidima u trudnoći.

Rani znakovi autizma su kad djeca ne reagiraju na svoje ime i izbjegavaju kontakt očima, a odrasli teško razumiju ostale ljude i smeta ih remećenje svakodnevne rutine.

Znanstvenici već dugo znaju da autistični ljudi imaju manje različitih bakterija koje žive u njihovom probavnom sustavu, no ne zna se je li to na neki način posljedica autizma ili pridonosi tom stanju.

Zato su profesor Su i njegovi kolege analizirali uzorke stolice 1627 djece u dobi od jedne do 13 godina, od kojih su neka bila autistična i provjerili koje su bakterije, virusi ili gljivice prisutne.

Studija objavljena u Nature Microbiology, opisuje kako su se crijevni mikrobi značajno razlikovali kod djece s autizmom i djece bez njega. Kod autistične je djece promijenjeno ukupno 51 vrsta bakterija, 18 virusa, 14 arhea, sedam gljivica i desetak metaboličkih putova. Pomoću tih podataka i umjetne inteligencije, znanstvenici su uspjeli identificirati autističnu djecu s 82-postotnom točnošću, na temelju 31 mikroba i bioloških funkcija u probavnom sustavu.

‘Iako genetski čimbenici igraju značajnu ulogu u autizmu, mikrobiom bi mogao djelovati kao čimbenik koji djeluje na modulaciju imunoloških odgovora, proizvodnju neurotransmitera i metaboličkih putova, rekao je Su. ‘Ovo ne znači nužno i uzročnost, ali sugerira da bi mikrobiom mogao utjecati na ozbiljnost ili izraženost simptoma autističnog spektra.‘

Ako poremećaj mikrobioma doista utječe na težinu autizma, to povećava izglede za personalizirane intervencije koje koriste prehranu ili žive bakterije poznate kao probiotici za uspostavljanje raznolikijeg mikrobioma kod onih kojima je dijagnosticiran autizam.

Znanstvenici sada provode klinička ispitivanja kako bi istražili mogu li uzorci stolice pomoći u prepoznavanju autistične djece stare samo godinu dana.

Dr. Dominic Farsi s King‘s Collegea u Londonu rekao je da bi ‘ovi rezultati mogli bi predstavljati veliki korak prema poboljšanju dijagnostičkih metoda za poremećaj iz spektra autizma‘.

Dr. Elizabeth Lund, neovisna konzultantica za prehranu i zdravlje probavnog sustava, rekla je da je ‘ideja da analiza uzoraka stolice može pomoći u dijagnozi, vrlo uzbudljiva, budući da trenutačno postoji ogroman zaostatak kod djece i odraslih koji čekaju na procjenu.

‘Trenutačni proces je vrlo dugotrajan i postoji manjak kliničara poput psihologa i psihijatara obučenih za postavljanje ispravne dijagnoze‘, kazala je Lund.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. srpanj 2024 03:31