Osobe sklone brinuti se oko svega, ne spavati noću zbog nečega što se dogodilo tog dana ili se treba dogoditi idući dan i zamišljati sve moguće najgore scenarije sada se, u svojoj muci i tjeskobi, mogu barem malo utješiti rezultatima novog istraživanja, prema kojem je takvo ponašanje znak inteligencije.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Autori istraživanja, provedenog na Ontario's Lakehead Universityju, analizirali su raspoloženje, razinu tjeskobe i stupanj inteligencije kod više od 125 studenata te su otkrili da su oni koji su najviše brinuli oko svega ujedno i najinteligentniji. Na temelju odgovora, studenti su bili bodovani na kognitivnom testu za stupanj anksioznosti te na testu inteligencije za odrasle.
Pokazalo se da što je veći broj bodova na testu anksioznosti to je veća i verbalna inteligencija. Verbalno inteligentne osobe su bolje u čitanju i pisanju i imaju izraženije verbalne vještine, dok su neverbalno inteligentne osobe bolje u učenju manualnih vještina te općenito u stjecanju vještina gledajući i pamteći što drugi rade, bez verbalnih opisa.
U ovom se istraživanju pokazalo da su osobe koje su imale najvišu razinu anksioznosti ujedno i verbalno najinteligentnije, dok su osobe koje su imale visoku neverbalnu inteligenciju bile puno manje tjeskobne.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Stručnjaci smatraju da verbalno inteligentne osobe provode više vremena u razmišjanju o prošlim i budućim događajima pokušavajući im dati neki smisao. Drugim riječima, oni puno bolje pamte događaje, razgovore i strahove koje su osjetili nego neverbalno inteligentne osobe pa su zato skloni previše razmišljati o svemu tome, a samim time i previše brinuti. S druge strane, neverbalno inteligentne osobe su sklonije živjeti u sadašnjosti te ne razbijaju toliko glavu o prošlim i budućim situacijama.