Dogodi li vam se da odgodite ribanje kante za smeće jer vam se gadi i da ponekad radije okrenete dasku za rezanje dok kuhate nego da je operete? Sigurno i WC školjku operete brzinski, tako da samo nalijete sredstvo za čišćenje, a onda za par minuta pustite vodu i mislite da je školjka čista. A posteljina? Koliko često je mijenjate, kad dosadi vama ili grinjama u vašem krevetu? Svi mislimo da se možemo izvući s površinskim čišćenjem, a zapravo niti ne pomislimo koliko je to štetno za naše zdravlje.
Higijena doma bitna je jednako kao i osobna higijena, a s obzirom na to da mnogi od nas, izgleda, ne znaju ispravno očistiti svoju kuću, zamolili smo stručnjake za pomoć. Glavni chef kuhinje restorana OXBO, hotel DoubleTree by Hilton, Goran Brnčić, vlasnica obrta za čišćenje Servis eko dom Marijana Šimunić Raič i direktor lanca kemijskih čistionica CleanExpress Boris Leo Ninčević otkrili su nam kojih se malih prljavih navika po svaku cijenu moramo riješiti, kako ispravno čistiti i koliko često.
SPAVAĆA SOBA
Svake noći izlučimo znoja za bočicu parfema
Koliko često mijenjate posteljinu? Sigurno nedovoljno često
Prema nedavno objavljenoj studiji, po noći izlučimo oko 200 ml znoja, uz koje se akumuliraju bakterije i stanice kože. Osim vas, mnogo toga je još u vašem toplom krevetu, koji je i idealno tlo za grinje - prosječni krevet sadrži ih čak deset milijuna. Zato operite plahte na 60 °C jer to je temperatura koja ubija grinje, a svako jutro razgrnite krevet i otvorite prozor kako biste oslobodili vlagu. “Posteljinu bismo trebali mijenjati jednom tjedno, a djeci u pubertetu treba svaki ili svaki drugi dan mijenjati jastučnice jer naslage ulja iz mlade kože mogu prouzročiti problem s aknama.”, naglašava Šimunić Raič.
Kada ste zadnji put oprali svoj jastuk ili deku?
Jeste li znali da novi jastuk može udvostručiti svoju težinu u roku od tri godine zbog nakupljanja grinja i njihova otpada, dok je poplun idealan dom za mrtve grinje, bakterije i gljivice, čak i ako izgleda čisto i ugodno miriši, vi ne možete okom vidjeti grinje i bakterije. “Deke, poplune i jastuke preporučljivo je provjetravati samo ako živite izvan gradskog smoga, u suprotnom nema koristi. Treba ih prati barem četiri puta godišnje”, rekla je Marijana Šimunić Raič. Jastuke treba zamijeniti svake dvije do tri godine, a poplune svakih pet do deset
ČISTA DNEVNA SOBA U 7 KORAKA
Naoružajte se mikrofibrom i alkoholom, bacite omekšivač
Zavjese? Možda da preskočite omekšivač
Često zaboravljamo da i zavjese zahtijevaju brigu jer se u njima nakupljaju prašina i mirisi, stoga smo Marijanu Šimunić Raič, vlasnicu obrta za čišćenje Servis eko dom, upitali kada ih treba prati.
“Učestalost pranja zavjesa ovisi o tome puši li se u stanu, kuha li se te kakvo grijanje imamo. Dovoljno ih je oprati dva puta godišnje. Pri pranju bi trebalo smanjiti količinu omekšivača rublja jer ga udišemo sve vrijeme dok smo u prostoriji, a kako bismo si olakšali posao i preskočili glačanje, zgodno je objesiti još mokre zavjese”, zaključila je.
Najprljaviji u kući: prekidači, utičnice, daljinski upravljači i tipkovnice
To su neki od najprljavijih predmeta u kući, tipkovnice su posebno idealan teren za bakterije jer u njih lako upadnu komadići hrane. Prekidače, utičnice, daljinske upravljače i tipkovnice trebalo bi čistiti jednom tjedno. “Najbolje ih je očistiti sa štapićem za uši blago natopljenim u ocat”, savjetuje Šimunić Raič.
Imate li pun stan bijele tehnike i gadgeta koji su uvijek prašnjavi?
S bijele tehnike koja je najčešće od plastike visokog sjaja teško je ukloniti prašinu i ona se gotovo instantno vrati, no i za to postoji trik koji nam je otkrila Šimunić Raič: “Najvažnija je kvalitetna krpa od mikrofibre, sve drugo će ostaviti tragove na plastici”.
Mirisne svijeće, osvježivači zraka i sprejevi puni su štetnih kemikalija. Ali postoji i prirodni recept
Kako bi stanu dali posebnu notu i dašak čistoće, iako to možda i nije zaista tako, mnogi pribjegavaju brzinskom rješenju poput mirisnih svijeća, osvježivača zraka i sprejeva koji su zapravo puni štetnih kemijskih sastojaka koje potom udišemo. Marijana Šimunić Raič otkrila nam je domaći recept za osvježivač zraka koji će lijepo mirisati i ujedno potjerati neke bakterije i viruse, osnažiti naš imunosni sustav i očistiti zrak na prirodan način: “U tamnu bočicu zapremnine 100 ml s raspršivačem ulijte jedan prst alkohola, 40-50 kapi eteričnih ulja po izboru i, za kraj, nalijte destiliranu vodu. Za razliku od kupovnih osvježivača, ovaj nije štetan ni nama niti životinjama”.
KUPAONICA BEZ BAKTERIJA U 30 MINUTA
Gadi vam se WC, a ne skidate pametni telefon s uha? Krivo
Od WC školjke prljaviji je vaš pametni telefon
“WC školjka nije, kako većina misli, najprljaviji dio svakog kućanstva. Tipkovnice laptopa i zasloni mobitela imaju više bakterija nego WC školjka”, smatra Šimunić Raič. Ipak, nije dovoljno pustiti sredstvo za čišćenje niz školjku, ipak se treba malo pomučiti. “Radi lakšeg održavanja školjku bi trebalo obrisati univerzalnim sredstvom na bazi alkoholnog octa svaki ili barem svaki drugi dan”, uputila nas je vlasnica servisa za čišćenje.
Što s kupaonskim tepihom nakon tuširanja?
Bilo da su frotirni, gumeni, sintetički, od pamuka ili nečeg drugog, kupaonski tepisi su dobri radi sigurnosti kako se ne bi pokliznuli na mokrim pločicama, no istovremeno su i dobri za razmnožavanje bakterija. “Ako više sati stoje vlažni na podu, prikupit će bakterije. Zato bi trebali bismo imati par rezervnih tepiha, pa ih mijenjati čim su mokri. Ali i ako ih osušite na suncu, možete ih opet koristiti. Najbolji su oni pamučni i frotirni jer se lako peru”, objasnila nam je Marijana Šimunić Raič.
Kamenac u kadi nije za gledanje, imamo recept za domaći sprej u bočici
Vlasnica obrta za čišćenje Servis eko dom, Marijana Šimunić Raič otkrila nam je najefikasniji način otklanjanja kamenca - bijelim alkoholnim octom.
“Ako su naslage kamenca veće koristite nerazrijeđen ocat, a ako su površine održavane i naslaga nema, koristite mješavinu koju je najlakše pripremiti u spreju. Na dno stavite dva prsta octa, zatim 30-ak kapi eteričnih ulja (čajevac, lavanda, eukaliptus, bor ili nešto drugo po želji), malo eko sredstva za pranje posuđa te potom nalijte vodu. Tim sredstvom poprskajte površinu, prebrišete i osušite, a istim sredstvom možete čistiti gotovo sve površine u kući, osim mramora i starog drva. Na tvrdokorne naslage sapuna u kadi nasipajte sodu bikarbonu, malo octa i izribajte”, rekla nam je Šimunić Raič.
ZAŠTO JE KUHINJA TEMPIRANA BOMBA
Ne vjerujte pećnicama koje se čiste same i aluminijskoj foliji
Sredstvo za čišćenje neučinkovito je zbog vruće vode, podove perite hladnom
Svaki put kada pripremate obrok zasigurno nešto završi na podu, posebice ako nešto sjeckate ili radite s brašnom… Kuhinja bi trebala biti najčišća prostorija u vašem domu, stoga nemojte da vam bude teško uhvatiti metlu i krpu. “Pod treba čistiti kada je prljav, nema tu puno pravila. Svakako jednom dnevno, ako ne i češće. Mi ga u restoranu peremo nakon svake smjene”, rekao nam je Goran Brnčić, glavni chef kuhinje restorana OXBO. Pri pranju poda nemojte koristiti kipuću vodu, jer to čini antibakterijska svojstva vašeg sredstva za čišćenje neučinkovitima. Uvijek je bolja topla ili hladna voda.
Kada ste zadnji put oprali kantu za smeće?
Nitko ne voli prtljati oko smeća, stoga smo skloni samo ovlaš prebrisati kantu, no s obzirom na količinu bakterija koja se skriva u kanti i primjerice na dnu, u smeću koje može iscuriti iz vrećice, kantu za smeće treba dobro izribati, posebice zato što kanta najčešće svoje mjesto ima u kuhinji. “Kanta za smeće je nužna u kuhinji, no ona uvijek mora imati poklopac. U restoranu razdvajamo bio otpad i papir. Zbog prirode posla kanta mora biti u kuhinji, samo zamislite da je u drugoj prostoriji, 10 metara udaljena, dok bi se vratio u kuhinju sve bi mi sve izgorjelo. Treba je prati nakon svakog mijenjanja vrećice, najbolje ju je prvo izribati deterdžentom, a potom je i dezinficirati”, savjetuje chef Brnčić.
Pouzdate li se u “pravilo od tri sekunde” kada vam hrana slučajno padne na pod?
Iako u Hrvatskoj nije provedeno slično istraživanje, nedavna anketa u Velikoj Britaniji pokazala je da njih 67 posto vjeruje da je hrana koju su brzo podigli s poda dobra za jelo. “Zapravo, ovisi o tome što padne na pod, a i svakako ovisi o čistoći kuhinje”, kaže chef Brnčić. “Iskreno, uvijek radije bacim, no ako vam na pod padne sirova hrana koja kasnije ide na termičku obradu, tada je doista ispravno oprati je i ispeći i neće biti problema. Ako vam padne nešto što je već pečeno, to je sasvim druga stvar”, objasnio nam je.
Kada ste zadnji put očistili pećnicu?
Nemojte se pouzdati u pećnice s programima za samočišćenje, radije je doista sami očistite. “Preporučljivo je pećnicu prati nakon svakog pečenja, pogotovo ako se peklo otvoreno pa je špricalo. Najbolje bi bilo pustiti pećnicu da se donekle ohladi, pa kada ostane na otprilike 50 stupnjeva, pošpricati je deterdžentom i isprati”, savjetuje chef Brnčić iz restorana OXBO.
Dok kuhate radije obrišete ruke o pregaču umjesto da ih operete?
“Kuhari uniforme stavljaju na pranje nakon svake smjene. To je obaveza, jer se i uprljamo i uznojimo”, rekao je Goran Brnčić. Operite pregaču nakon svake uporabe, na 60 °C. Isto vrijedi i za ruke, operite ih umjesto da ih obrišete.
Ostavljate li nepokrivenu hranu u hladnjaku?
“Nepokrivena hrana u hladnjaku se suši i poprima različite mirise. Uvijek treba biti u plastičnoj ili metalnoj posudi s poklopcem ili prekrivena folijom. Nemojte koristiti aluminijsku jer ne zadržava svježinu i nemojte stavljati staklene posude u hladnjak jer uvijek postoji visok rizik da se raspuknu po hrani”.