ESKALACIJA EPIDEMIJE

Dođemo li do popunjenosti veće od 70 posto, zaustavit će se sve osim liječenja hitnih pacijenata

Kako će se liječiti oni koji su bolesni od raka ili srčanog odnosno moždanog udara? Hoće li uopće biti mjesta za njih u bolnicama?

Iz dana u dan ruše se rekordi broja zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj. Četveroznamenkaste brojke novozaraženih razlog su za zabrinutost jer s njima raste i broj onih koji trebaju bolnički krevet zbog težih simptoma, a dio njih jedinu šansu ima ako se priključi na respirator. Jučer je, samo u jednom danu, u bolnici završilo više od 100 oboljelih od covida-19, odnosno bilo je više od 700 hospitaliziranih, što znači da se bolnički kapaciteti brzo pune pa je sve više pitanja vezanih uz organizaciju bolničkih kapaciteta namijenjenih liječenju teških pacijenata.

Jesu li bolnice spremne? Imamo li dovoljno kreveta za intenzivnu skrb? Imamo li dovoljno respiratora? Kad bi se radilo samo o brojkama, moglo bi se reći da situacija nije alarmantna. Naime, u hrvatskim bolnicama ima 14.460 kreveta, od čega je 795 intenzivnih i 232 na hitnim bolničkim prijemima. Imamo i gotovo 500 stacionarnih respiratora, još 142 mobilna i 36 ECMO uređaja, a trebalo bi stići još oko 200 respiratora. Moglo bi se reći da je tih oko 1000 respektabilan broj kreveta i opreme za liječenje potencijalnih oboljelih hrvatskih građana od covida-19.

No, to je samo jedna strana priče u funkcioniranju zdravstvenog sustava jer kako raste broj oboljelih od covida, tako raste strah svih onih koji trebaju ili će trebati liječnike zbog nekih drugih zdravstvenih problema. Naime, svakodnevno od covida umre desetak ljudi u Hrvatskoj, a od drugih bolesti njih više od 150. Kako će se liječiti oni koji su bolesni od raka ili srčanog odnosno moždanog udara? Hoće li uopće biti mjesta za njih u bolnicama? Tko će ih operirati budu li trebali hitnu operaciju? Hoće li se uopće moći liječiti ako svi kreveti postanu "koronakreveti".

To su samo neka pitanja koja već sad traže odgovor, ali ono najvažnije je ipak imamo li dovoljno zdravstvenog, ali i nezdravstvenog kadra u bolnicama koji će skrbiti za te uglavnom teške pacijente s covidom, ali i za one druge koji također trebaju medicinsku pomoć. Naime, i zaposleni u bolnicama plaćaju danak epidemiji, ali i činjenici da su na prvoj crti obrane gdje su i u dodatnoj opasnosti da se mogu zaraziti, a to onda neminovno znači da će osim zaraženih "zdravstvenjaka" još barem njih tri puta više završiti u izolaciji. Prodor korone u bolnice najveća je opasnost za funkcioniranje zdravstvenog sustava, puno veća od kreveta, jer je onda ugroženo liječenje ne samo oboljelih od korone nego i svih drugih pacijenata.

Zadnja opcija

Proteklog tjedna moglo se vidjeti što to konkretno znači, primjerice u Institutu za tumore koji je praktički zatvorio vrata jer je velik dio liječnika i medicinskih sestara bio zaražen, a oni koje je korona mimoišla završili su u samoizolaciji. Praktički nije imao tko raditi i pacijenti su dijelom završili u covid-bolnici KB-a Dubrava ili na operacijama u drugim bolnicama. To je i razlog što se zasad u organizaciji sustava za "težu fazu" epidemije Hrvatska odlučila da se pacijenti oboljeli od covida ne primaju u sve bolnice, već da njihovo uključivanje bude zadnja opcija. Odnosno dogodi li se da se popune kreveti zdravstvenih ustanova koje su određene kao covid-bolnice, onda ne bi bilo izbora nego gotovo sve pretvoriti u koronakrevete.

Naime, valja podsjeti da se na početku epidemije među zdravstvenim djelatnicima covid-19 prvi put pojavio u KB-u Dubrava, koji je u tom trenutku određen dijelom kao covid-bolnica. Dio kapaciteta od oko 160 kreveta prenamijenjen je isključivo za koronu, kao i 80-ak kreveta u Infektivnoj klinici "Dr. Fran Mihaljević". To je značilo da ostale zagrebačke bolnice pozitivne pacijente šalju u Dubravu i Infektivnu, a sve kako bi se zaštitili kapaciteti namijenjeni liječenju ostalih pacijenta. Drugim riječima, ostavio se u drugim bolnicama prostor najprije samo za hitne pacijente i za oboljele od raka, a nakon lockdowna počelo je liječenje svih ostalih.

Premda je i nedavno bilo ideja da sve bolnice postanu i covid-bolnice i odrede prostore za pacijente oboljele od covida, ipak se odustalo od te namjere kako bi se ipak omogućilo liječenje te dijagnostika za "necovid". Istina, i bez toga, još od proljetnog otvaranja, sustav radi sa smanjenim kapacitetom jer provjere prije ulaska u bolnicu, dulji razmak između pregleda pacijenta zbog dezinfekcije prostora, testiranja za neke preglede i za sve operativne zahvate omogućavaju maksimalno do 85 posto prijašnjeg "prometa".

Tome treba dodati i strah nekih pacijenata koji "čekaju da korona prođe pa de krenu na preglede". No, kako raste broj oboljelih od covida, tako je sve više ugrožen cijeli bolnički sustav u Hrvatskoj pa bi se moglo dogoditi da i bez lockdowna imamo "zaključavanje" bolnica na sličan način kao što je to bilo u proljeće, odnosno da se primaju samo hitni i onkološki pacijenti.

Poseban problem je Zagreb što zbog velikog broja stanovnika, što zbog činjenice da se dio medicine u Hrvatskoj radi samo u glavnom gradu, što znači da su o tim bolnicama ovisni građani cijele države.

KB Dubrava ovih je dana popunio svih 170 kreveta koji su u prvom naletu bili namijenjeni za covid-pacijente pa se krenulo sa širenjem kapaciteta na hitni dio bolnice, koji je u roku od dva dana osposobljen za nove bolesnike.

"Krenuli smo s otvaranjem još jednog dijela bolnice, a to će značiti 270 dodatnih kreveta koji će uskoro biti spremni za prijem. No, od petka više ne primamo hitne bolesnike u Dubravi već ih šaljemo u druge bolnice. No, popuni li se i taj dio covid-kapaciteta, širit ćemo se na ostale odjele. Ukupno bi tako mogli osigurati prijem za oko 640 pacijenta, koliki je ukupni kapacitet ove bolnice u 'čvrstom' dijelu. No, tome treba dodati i 220 kreveta u šatoru ispred bolnice koji će se posljednji popunjavati, a tamo je još od ožujka.

Valja reći da i u tom smještaju imamo mogućnost terapije kisikom, da je riječ o grijanim šatorima sa svom infrastrukturom", objašnjava situaciju u toj zagrebačkoj covid-bolnici prof. dr. Ivica Lukšić, koordinator respiracijskog centra. Dakako, predviđeno je i da u KB-u Dubrava na ispomoć dolaze liječnici i medicinske sestre iz drugih bolnica, a sve kako bi dio zagrebačkih bolničkih kapaciteta ostao otvoren za liječenje pacijenta iz cijele zemlje koji imaju druge zdravstvene probleme.

Kako saznajemo, dio zaposlenika KBC-a Zagreb povremeno odlazi kao pomoć kolegama u KB Dubrava, i to kako liječnici tako i medicinske sestre, a sve ne bi li se zaštitio ostatak zagrebačkog zdravstvenog sustava koji, nažalost, ovih dana nije pošteđen prodora virusa. Naime, zadnje vijesti kažu da je korona ušla i u KB Merkur gdje je 21 zdravstveni djelatnik pozitivan, a njih 84 su u samoizolaciji. Ravnatelj prof. dr. Mario Starešinić kaže da se "još krpaju" i bolnica i dalje radi i tzv. hladne zahvate i prima nehitne pacijente.

U KBC-u Zagreb kažu da su zasad zadovoljni situacijom vezano uz prodor virusa u najveću zagrebačku bolnicu.

"Trenutačno nam je 117 djelatnika u samoizolaciji, od kojih su 31 liječnik i 390 medicinskih sestara. No, s obzirom na to da imamo 1300 liječnika i 2700 medicinskih sestara, može se reći da nam ovaj broj zaraženih ne stvara veće probleme. Za kontakt s KB-om Dubrava osigurali smo posebnu 24-satnu liniju, a koordinator je dr. Ivan Gornik, šef našeg hitnog bolničkog prijema, tako da mi njima šaljemo covid-pacijenta, a oni nama svoje hitne pacijente koje više ne mogu liječiti", objašnjava ravnatelj prof. dr. Ante Ćorušić način rada u vrijeme korone.

Dodaje da je u prvom naletu korone, a prije potresa u Zagrebu, bilo predviđeno da se covid-pacijenti smještaju i u zgradi dermatologije na Šalati te u Kliniku za plućne bolesti na Jordanovcu. No, potres je toliko oštetio te zgrade da im je potrebna velika adaptacija, pa je otpao i taj plan. Dođe li do katastrofalne situacije s covidom, premda se svi nadaju da će se uspjeti izbjeći taj scenarij, i Rebro će se uključiti. Vjerojatno će se za tu namjenu odabrati neka od zgrada koja ima poseban ulaz, ali je sigurno da to neće biti više od pedesetak dodatnih kreveta za koronu.

U splitskom KBC-u ima 150 kreveta za covid-pacijente koji su zasad popunjeni s nešto više od 30 posto.

"Počele su velike brojke, ali nadam se da neće biti toliko puno teških pacijenata. U slučaju da se popune svi kreveti na Križinama i Firulama namijenjeni covidu, bit ćemo prisiljeni tražiti mogućnosti smještaja pacijenata izvan naše županije", kaže predstojnik Klinike za infektivne bolesti KBC-a Split, prof. dr. Ivo Ivić.

Situacija u KBC-u Rijeka također je trenutno prihvatljiva.

"Jučer smo imali 14 covid-pacijenata u Klinici za infektivne bolesti, pet u Centralnom respiracijskom centru, od kojih je jedan na respiratoru te jedan pacijent u izolaciji na Traumatologiji jer je morao biti operiran", objašnjava ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić. Dodaje da KBC Rijeka može imati oko osamdesetak covid-kreveta i naglašava da su oni respiracijski centar za teške pacijente koji trebaju respirator iz Istre i iz Like, a dosad je to dobro funkcioniralo.

"No, dođemo li do popunjenosti covid-kapaciteta većeg od 70 posto, morat ćemo zaustaviti sve osim liječenja hitnih i onkoloških pacijenta, odnosno prijeći na rad iz lockdown ere", ističe prof. dr. Ružić. Naglašava da bi se u slučaju povećanog broja pacijenata s koronom Talasoterapija u Opatiji i ona u Crikvenici mogle pretvoriti u covid-bolnice jer se radi o ustanovama čiji su stručnjaci osposobljeni za intenzivnu medicinu. Srećom, u riječkom KBC-u zasad nemaju većih problema s koronom među zaposlenima jer je od njih 3500 samo je tridesetak što pozitivnih, što u samoizolaciji. No, i to potvrđuje da je mogućnost širenja covida u bolnicama manja ako se zaraženi pacijenti izdvoje u za to predviđene posebne ustanove ili njihove dijelove.

Valja se nadati da će sve te opcije koje predviđaju zbrinjavanje velikog broja oboljelih od covida, ali i pomoći onima kojima je iz drugih zdravstvenih razloga potrebna pomoć, funkcionirati. Ipak, "za svaki slučaj" nužno je bilo predvidjeti i izvanbolničke kapacitete u kojima se može "raditi" medicina.

Naime, zbroje li se covid-kreveti, u ovom ih je trenutku osigurano u "čvrstim" objektima respiracijskih centara i u Infektivnoj oko 1000, od kojih je već popunjeno više od 700. Zato se moraju planirati i dodatni kapaciteti, a i o tom dijelu također brine Nacionalni stožer civilne zaštite koji tvrdi da u roku od 48 sati može osposobiti još 2360 dodatnih kreveta izvan bolnica.

"Situacija se pogoršava s koronavirusom pa je napravljen plan izvanbolničkih krevetnih kapaciteta koji se mogu osposobiti u vrlo kratkom vremenu. Za to je predviđena zagrebačka Arena, Spaladium Arena u Splitu, dvorana Mladost u Rijeci te četiri lokacije u Varaždinu i tri u Osijeku. Ukupno to bi bilo dodatnih 2360 kreveta", rekao je predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović. Dakako, radi se o kapacitetima koji bi se aktivirali tek kad se popune zasad određeni bolnički centri za smještaj pacijenata oboljelih od covida.

Put prema kolapsu

Iz prvog vala korone još je u sjećanju ostao problem sa zaštitnom opremom koja je nedostajala u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Cijena maski prelazila je i pet kuna, dok joj je cijena prije pandemije bila manja od pola kune. No, Damir Trut, pomoćnik ministra za civilnu zaštitu, kaže kako tog problema ovoga puta neće biti.

"Imamo 13,5 milijuna raznih zaštitnih proizvoda ili 1400 tona. Od toga je 5,5 milijuna zaštitnih maski, i to bi trebalo osigurati svima koji rade s covid-pacijentima dostatnu zaštitu. Osim toga, kako se prazne skladišta, tako se sve dopunjava novim nabavama. Također valja reći da je od ožujka u Hrvatskoj počela povećana vlastita proizvodnja, tako da se ne očekuju takvi problemi s početka epidemije", kaže Trut.

Hoće li sve što je učinjeno u pripremi zdravstvenog sustava za velike brojke biti i dostatno, a osobito dio koji se odnosni na "čuvanje" zdravstvenih djelatnika, nitko ne može sa sigurnošću potvrditi. Stručnjaci kažu da bi bilo "sigurnije" raditi na tome da broj zaraženih bude što manji. Naime, tek smo na početku jeseni, pred nama je i zima, a u bolnicama je više od 700 pacijenta. Nastavi li rast hospitaliziranih s po stotinjak dnevno, to bi vrlo brzo moglo dovesti sustav pred kolaps, i to najviše zbog nedostataka liječnika i medicinskih sestara.

Možda bi se ipak mjere na kojima Stožer i dalje "škrtari" mogle pojačati jer za one koji ih poštuju kazne, primjerice, neće biti problem, ali bi moguće one koji pokušavaju biti "veći epidemiolozi od epidemiologa" natjerale da se pokore krunskim činjenicama. A tako bi se omogućila medicinska pomoć barem većini onih kojima je potrebna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 16:23