Sol ili natrij-klorid je spoj kojeg naš organizam treba u točno određenim količinama. Nažalost, pretjeramo lako - i često. To pretjerivanje rezultat je umjetno stvorene navike soljenja namirnica, koje već u svom prirodnom obliku sadrže upravo onu količinu soli u sebi koja je našem organizmu dostatna.
Točno je da je za održavanje osnovnih životnih funkcija sol važna gotovo kao i voda. No, dovoljno je svega jedan do dva grama soli kako bismo zadovoljili dnevnu potrebu organizma za tom namirnicom. Iako stručnjaci stalno upozoravaju da je preporučena dnevna doza četiri do šest grama, prosječni stanovnik Hratske dnevno posegne za 12 do 16 grama soli! Pri tome treba napomenuti da nije u pitanju sol koju kao začin dodajemo na salate ili u gotova jela, već ona koja se "skriva" u gotovim proizvodima od mesa, ribljim konzervama, sirevima, u konzervama povrća… Suvišak soli nije velik problem za zdrav organizam, jer se organizam izlučivanjem preko mokraće i znoja uspješno suprotstavlja takvom "zasoljavanju". Te "slane" namirnice opasne su za one osobe koje imaju bubrežne smetnje, povišen krvni tlak ili poteškoće u radu srca.
Veća količina soli u organizmu utječe na aktivaciju kompenzacijskog mehanizma koji se bori protiv "ukoncentriravanja" tkiva i tkivnih tekućina natrij-kloridom. Kod osoba koje pate od bolesti srca dolazi do ozbiljnih poteškoća, jer veća količina soli uvjetuje zadržavanje veće količine vode, povećava se ukupni volumen krvi i srce mora jače i više "pumpati" krv. Iz tog se razloga prvenstveno preporuča upotreba neslane hrane svim srčanim bolesnicima i osobama koje iz bilo koga razloga imaju problema s radom tog mišića. Pojedini lijekovi koji utječu na zadržavanje vode u našem organizmu (kortikosteroidi i pilule za kontacepciju) mogu izazvati isti učinak koji izaziva povećana "slanost" pa se i prilikom upotrebe ovih lijekova preventivno preporuča upotreba nesoljene hrane .
Ali isto tako, netočno je da dijeta bez soli osigurava sigurno mršavljenje. Masno tkivo u sebi nema puno vode u odnosu na parenhimatozno ("mesno") tkivo. Nedovoljnim unošenjem vode ili općenito tekućine u naš organizam možemo samo uzrokovati dehidriranost, stanje koje može predstavljati i veliku opasnost za naše zdravlje.
Kao što unosimo vodu, tako i kod redukcijskih dijeta moramo paziti na unošenje soli putem hrane, ali moramo imati na umu da je svega par zrna visoko kvalitetne soli dovoljno. Smanjenjem dnevnog unosa na šest grama, pada učestalost smrti od moždanog udara za 24 posto, a za 20 poto smanjuje se pojava srčanog udara. Za pravilnu prehranu vrijedi stara latinska izreka, konzumirati s mjerom i smisleno: “Cum grano salis!”