Gotovo polovica Europljana ima problem s prekomjernom težinom: ‘Hrvatska prednjači‘

Europska komisija u četvrtak je upozorila da gotovo polovica europskog stanovništva ima prekomjernu težinu te da se stoga može govoriti o „pandemiji” tog zdravstvenog problema, a hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol upozorio je da je Hrvatska zemlja koja predvodi tu statistiku.

Pretilost je „sve veći zdravstveni problem” koji „neki s razlogom nazivaju pandemijom”, rekao je povjerenik Wopke Hoekstra u raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Upozorio je da pretilost povećava rizike od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, raka i mnogih drugih bolesti.

Nizozemski političar naglasio je da su podaci u EU-u „alarmantni” – gotovo polovica odraslih ima prekomjernu težinu, uz 30 posto mladih.

„Pretilost u ranoj dobi dovodi do kroničnih stanja kasnije u životu, sa značajnim društveno-ekonomskim posljedicama”, rekao je.

Ilustrativna fotografija

Jassada Wattanaungoon/alamy/profimedia

Hoekstra je podsjetio na plan Komisije za kardiovaskularno zdravlje koji adresira i pitanje pretilosti, a radi na promociji zdravih navika, ranom otkrivanju bolesti, liječenju i rehabilitaciji.

Prema podacima Komisije, u EU-u godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre 1,7 milijuna ljudi.

Nizozemac je naglasio da je ključna prevencija pretilosti još u djetinjstvu, s edukacijom o dobrobitima zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti. Naglasio je da će Komisija raditi na poticanju proizvođača hrane da svoje proizvode učine zdravijima te će pokrenuti istraživanje o utjecaju visokoprerađene hrane na zdravlje.

Hrvatski zastupnik u Klubu pučana Tomislav Sokol (HDZ/EPP) u raspravi je rekao da je Hrvatska u EU-u, nažalost, „država s najvećim udjelom osoba s prekomjernom težinom”.

U njoj čak 65 posto odraslih ima prekomjernu težinu, a „posebno zabrinjava” što se s tim problemom nosi i 35 posto djece.

Sokol je također naglasio da je ključno ulagati u prevenciju, pa je pozvao na promicanje zdravije i uravnotežene prehrane poput one mediteranske, „utemeljene na maslinovu ulju te kvalitetnim i minimalno prerađenim namirnicama”.

Hrvatski zastupnik pozvao je Komisiju da predloži „obveznu i ujednačenu oznaku” hranidbene vrijednosti proizvoda s prednje strane pakiranja kako bi se potrošačima olakšao odabir zdravih proizvoda.

Ilustrativna fotografija

Kwanchai Chai-udom/alamy/profimedia/Kwanchai Chai-udom/alamy/profimedia

„Sada, nažalost, ne dobivaju punu informaciju”, upozorio je.

Hrvatska zastupnica socijalista i demokrata Romana Jerković (SDP/S&D) pretilost je prozvala „tihom krizom javnog zdravlja”.

Ona je rekla da „pretilost nije pitanje osobnog izbora”, već „kronična nezarazna bolest” koja povećava rizik od raznih bolesti, ali i donosi probleme s mentalnim zdravljem.

Jerković je rekla da je pretilost „oblikovana i u okolini u kojoj živimo”.

„Tržište je preplavljeno nezdravom hranom, marketing je često usmjeren na djecu i mlade, a zdrava hrana mnogima je nedostupna”, kazala je.

U raspravi je sudjelovala Sunčana Glavak (HDZ/EPP) koja je istaknula činjenicu da adolescenti danas odrastaju u digitalnom dobu, pa 80 posto njih ne provodi tjelesnu aktivnost nijedan sat dnevno.

Glavak je u tom kontekstu upozorila na „ozbiljan problem” nedostupnosti jednakih mogućnosti djece da se bave sportom. I ona je upozorila da je pretilost povezana s mentalnim zdravljem, kao i da se protiv nje ne može boriti „prebacivanjem krivnje isključivo na pojedinca”.