Svaka šesta nenamjerna ozljeda povezana je s tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme, barem prema najnovijim europskim istraživanjima, na čije rezultate upozoravaju i domaći kineziolozi.
Velika većina takvih ozljeda nema ozbiljnijih posljedica, ali manji broj ih ipak zahtijeva hospitalizaciju.
I dok svaki profesionalni sportaš zna koliko su važne vježbe zagrijavanja i vježbe istezanja prije vježbanja i nakon njega, rekreativci često zaborave na to.
Sklekovi (lakša varijanta s koljena, teža varijanta sa osloncem ruku na 2 stolice kako bi pokret bio dulji)
Ozljeda mišića
Dogodilo se to nedavno i televizijskoj voditeljici Ani Radišić.
- Nakon tog neugodnog i prilično bolnog iskustva s ozljedom mišića na nozi posebno pazim na zagrijavanje i istezanje - govori nam Ana.
Iako voli trčanje, s dolaskom hladnog vremena Ana sve više vremena, kao i svi ostali rekreativci, provodi u teretani. U ovo doba godine radije biramo teretane i fitness centre.
Marijo Baković s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i ekipa koja stoji iza projekta Aktivna Hrvatska upozoravaju da moramo biti svjesni i povećanog rizika od ozljeda ako ne vježbamo uz stručno vodstvo.
Ana Radišić demonstrirala je trbušnjake sa savijenim koljenima i bez odvajanja lumbalnog dijela kralježnice od podloge
Sve više ozljeda
Inače, ozljede povezane s tjelesnom aktivnošću mogu biti podijeljene u dvije kategorije: one od pretjeranog i akumuliranog napora ili akutne traumatske ozljede.
- Većina sportskih ozljeda odnosi se na donje ekstremitete, a najzastupljenije su: istegnuće ligamenata i mišića, rupture ligamenata i mišića, iščašenje koljena ili gležnja, rupture meniska i kronične upale tetiva. Dvije od tri ozljede događaju se kod timskih sportova, najčešće kod nogometa koji rekreativno igraju muškarci više nego žene.
Nisu zanemarive i ozljede zadobivene u teretanama i fitness centrima - objašnjava Baković.
Držite se provjerenih vježbi
Zagrijavanje
Zagrijavanje mora biti uvodni dio treninga. Najbolje lagano trčanje ili hodanje na pokretnoj traci ili, pak, vježbanje na nekom drugom aerobnom trenažeru, poput stepera, bicikla ili nečeg sličnog, i to u trajanju od 5 do 15 minuta.
Opterećenje
Treba izbjegavati slobodna vanjska opterećenja, slobodne utege i više koristiti opterećenja na trenažerima, a većinu višezglobnih vježbi poput čučnjeva, sklekova, iskoraka i slično izvoditi s opterećenjem vlastitog tijela.
Što izbjegavati?
Izbjegavajte vježbe za koje je potrebna brza mišićna kontrakcija i dobro tehničko predznanje, primjerice trzaj, nabačaj i različite vrste skokova.
Hodanje za kraj
Trening završite laganim 5-minutnim rastrčavanjem ili hodanjem te istezanjem ponajprije onih mišićnih skupina koje su bile opterećene treningom.
Dnevnik vježbanja
Vodite dnevnik vježbanja. To pomaže u kontroli opterećenja treninga i kvalitetnijem planiranju progresije opterećenja, a usput takve bilješke mogu djelovati motivirajuće za sljedeće vježbanje.
Konstanta
Vježbanje je vrlo važno tijekom cijele godine, a ne samo uoči ljeta.