POGREŠNA TERAPIJA

Gotovo trećinu svih antibiotika Hrvati uzimali da bi liječili koronu: U EU od nas je gora samo jedna nacija

Ilustracija, Remdesivir

 Felipe Caparros Cruz/Alamy/Alamy/Profimedia/Felipe Caparros Cruz/Alamy/Alamy/Profimedia
Iako antibiotici nisu učinkoviti u liječenju covida-19, liječnici su ih vrlo često, unatoč smjernicama koje govore drukčije, davali oboljelima

Premda smo tijekom pandemije covida-19 neprestano slušali upozorenja da antibiotici nisu učinkoviti u liječenju virusa, liječnici su vrlo često pacijentima oboljelim od korone propisivali upravo tu terapiju. U Hrvatskoj je lani razlog za uzimanje antibiotika kod čak 28 posto građana bio covid-19. Gora od Hrvatske bila je u EU samo Bugarska s 30 posto onih koji su koronu liječili antibioticima. U neslavnom gornjem dijelu tablice upravo objavljenog Eurobarometra još su Slovačka s 24 te Latvija i Grčka s 18 posto onih koji su antibioticima pokušavali liječiti ovaj virus. Istodobno, antibiotike za liječenje covida-19 koristio je samo jedan posto građana Finske i dva posto građana Danske i Njemačke te tri posto građana Nizozemske i Portugala. Riječju, liječnici su očito u Hrvatskoj previše propisivali antibiotike oboljelima od korone unatoč smjernicama koje su preporučivale suprotno.

Vremena kad se za svaku grlobolju propisivao antibiotik nasreću su iza nas zbog činjenice da prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova može biti kobna u liječenju teških infekcija. Nove brojke rezultat su višegodišnje edukacije i pacijenata, ali prije svega liječnika i ljekarnika o opasnostima prekomjerne uporabe tih lijekova. Naime, razne vrste bakterija mogu steći otpornost na liječenje antibioticima ako se oni koriste prečesto. To je razlog što brojne zemlje posljednjih desetak godina sustavno rade na smanjenju korištenja antibiotika.

Rizik za zdravlje

Pošle je godine 23 posto građana EU uzimalo oralne antibiotike, što je najniža brojka od 2009., ali stručnjaci kažu kako je i dalje nužno raditi na tome da se ljudi dodatno osvijeste da je otpornost na antibiotike jedan od najvećih rizika za zdravlje.

No, premda edukacija daje rezultate Eurobarometar pokazuje da polovica Europljana i dalje vjeruje da antibiotici ubijaju viruse. Samo je svaki treći Europljanin znao da nepotrebnom upotrebom antibiotika oni postaju nedjelotvorni, da se s uzimanjem antibiotika ne bi smjelo prestati prije završetka cijelog ciklusa liječenja, da antibiotici često izazivaju nuspojave, te da nisu djelotvorni protiv prehlade.

Lani je, potvrđuje EU Barometar, 23 posto Europljana iz nekog razloga uzimalo oralne antibiotike, a u Hrvatskoj njih 32 posto. No, od zemlje do zemlje razlike su velike. Takvih je na Malti bilo 42 posto, a u Švedskoj i Njemačkoj 15 posto. Oko osam posto građana kupilo je antibiotike bez recepta. Također, veći dio koristio je antibiotike bez medicinskog opravdanja. Najčešće su Europljani koristili antibiotike zbog infekcije mokraćnih puteva (15 posto), upale grla (13 posto), bronhitisa (12 posto) prehlade (11 posto), gripe (10 posto) i covida-19 (9 posto).

Povećana smrtnost

Podaci za Hrvatsku govore da su se antibiotici lani najčešće koristili za covid-19 (28 posto), zatim za upalu grla (24 posto), infekciju mokraćnih puteva (15 posto), za kašalj (12 posto) i prehladu (11 posto). Pozitivan je podatak za Hrvatsku da je 65 posto onih koji su trebali antibiotike ipak obavilo dodatne pretrage poput analize urina ili brisa grla, dok je prosjek EU 46 posto. Također, 85 posto Hrvata uzimalo je terapiju kako im je propisao liječnik, dok njih 13 posto koristi antibiotike ‘dok im ne postane bolje‘. Najviše građana, 61 posto, kaže kako je informaciju da ne trebaju antibiotike ako to nije nužno (61 posto) dobilo od svog liječnika ili ljekarnika (34 posto).

Očito, nužno je i dalje raditi na osvješćivanju građana, ali i liječnika o opasnosti koja prijeti od prekomjerne uporabe antibiotika jer novi podaci koje je objavio ECDC pokazuju da je od 2016. do 2020. u EU broj infekcija i smrtnih slučajeva zbog antimikrobne otpornosti znatno povećan. Istraživanje također pokazuje da je uporaba antibiotika smanjena za 23 posto u posljednjih 10 godina, ali se uporaba antibiotika širokog spektra u bolnicama znatno povećala, nekih i za 34 posto. To je razlog što je EU prije dvije godine osigurala 690 milijuna eura za potporu istraživanju i inovacijama u području antimikrobne otpornosti, od čega su u posljednje dvije godine 32 milijuna eura izdvojena za 13 istraživačkih projekata u području antimikrobne otpornosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2022 08:52