Muškarci koriste kremice protiv bora, nose naušnice, rajfove i torbice, neki se depiliraju. Žene nose muška odijela, psuju, dižu utege. Muškarci mogu ostati na porodiljnom, a žene biti hranitelji obitelji. Granica između onog što je "muško" i onog što je "žensko" odavno je zamagljena i u ponašanju i odijevanju i u životnim navikama, provođenju slobodnog vremena ili izboru zanimanja. Ipak, u nekim područjima razlike između muškog i ženskog spola još su važne, iako se, nažalost, ne poštuju. Jedno od tih područja je farmakologija. Naime, većina lijekova koji se propisuju ženama bila je testirana isključivo na muškarcima, a rezultati su zatim jednostavno poopćeni i primijenjeni na ženske pacijente.
Aspirin - spas za žene, ali ne i za muškarce
Ako vam i dalje nije jasno u čemu je problem, možda će vam stvar pojasniti podatak da popriličan broj lijekova ima znatno drugačije djelovanje ovisno o spolu osobe koja ga uzima. Primjerice, lijekovi protiv alergija, antihistaminici, u žena imaju kraće djelovanje jer se iz ženskog organizma brže izlučuju nego iz muškog. Osim toga, neki lijekovi u ženskih pacijenata izazivaju smetnje srčanog ritma, a među njima je i dokazani antibiotik eritromicin. A tu je i standardni preparat - dobro poznati aspirin, koji u žena može spriječiti srčani udar, dok kod muškaraca nema takvo djelovanje.
Razlika nije samo izvana
Kako je moguće da razlika u spolu može imati tako velik učinak na djelovanje lijekova? Vrlo jednostavno, razlike u spolu ne svode se samo na one koje se tiču vanjskog izgleda i sekundarnih spolnih karakteristika (grudi, spolni organi...), već i na cijeli niz razlika u funkcioniranju organizma: primjerice, drugačija je raspodjela masnoće, postoje odstupanja u mišićnoj masi i težini, a i mnogi enzimi koji sudjeluju u preradi lijekova u organizmu aktivniji su u žena. Tu je i još jedna, ništa manje važna razlika, a to su oscilacije u razini spolnih hormona tijekom menstrualnog ciklusa koje utječu na metabolizam, a time i na djelovanje lijekova. Zbog toga je moguća smanjena učinkovitost odnosno pojačanje negativnih posljedica.
Ispitivanja na ženama su skuplja
Diktat hormona je ujedno glavni razlog zbog kojeg znanstvenici prilikom testiranja daju prednost muškarcima. Naime, rad sa ženama zahtijeva dodatnu podjelu istraživačkih skupina: testirati se mora prije i nakon menstruacije, žene se dijele na one prije i nakon ulaska u klimakterij. Uzimanje u obzir tih čimbenika poskupljuje istraživanje. A kod određenih dobnih skupina žena postoji rizik od neprepoznate trudnoće, zbog čega je moguće naštetiti embriju testiranim preparatom. Utješno je da je posljednjih godina došlo do malih pomaka pa je u nekim razvijenim zemljama zakonom propisano da klinička istraživanja novih lijekova moraju uzimati u obzir različite načine djelovanja kod muškaraca i žena. Za takav pomak moramo zahvaliti u prvom redu medicini prema spolu (gender medicine) - relativno novoj grani istraživačke medicine koja bolesti i terapije promatra s obzirom na spolne razlike. No, medicina prema spolu nije orijentirana isključivo na fizičke biološke razlike, nego u obzir uzima i socijalne uloge. Pod tim se podrazumijevaju ponašanja pripisana tipično muškim odnosno ženskim pacijentima, a što može imati dalekosežne posljedice, primjerice na rad bubrega. Istraživanja su pokazala da su liječnici skloni ženama puno prije prepisati antidepresive nego muškarcima, a razlog tome jest to što žene puno iscrpnije i osobnije opisuje tegobe, što se obično pogrešno tumači depresijom.
Što možete učiniti sami
Da biste bili sigurni da ćete dobiti optimalnu terapiju, nemojte samo šutke uzeti recept i uredno gutati što vam je propisano, već aktivno sudjelujte u određivanju terapije te se kod liječnika i/ili ljekarnika detaljno raspitajte o lijeku koji morate uzimati, dozama i eventualnim zamjenama:
• Kad vam propisuje terapiju, zatražite od liječnika što novije lijekove. Tako imate više šansi da je djelovanje njihovih aktivnih tvari testirano na ženama.
• Budete li uzimali starije lijekove, ciljano se raspitajte vrijede li za žene posebne preporuke za doziranje, čak i kad se to ne spominje u uputama za upotrebu.
• Ako imate manje od 55 kilograma pitajte je li možda standardna doza za vas prevelika.
• Uzimate li oralnu kontracepciju, na to obvezno upozorite liječnika. Naime, antibiotici, sredstva za spavanje, lijekovi protiv upale mjehura i neki drugi mogu umanjiti učinkovitost kontraceptiva.
Propisivanje lijekova prema spolu u nas daleka je budućnost
• Mr. pharm. Melita Petrović, predsjednica Sekcije za javno ljekarništvo Hrvatskog farmaceutskog društva
Poznato je da se žene i muškarci razlikuju u gotovo svakom organu (mozak, srce, crijeva, koža...), a i svaki je organizam drugačiji. Organizam žene i muškarca u mnogo stvari reagira drugačije pa se, na primjer, smatra da muškarci općenito lakše podnose bol, ali da žene imaju jači imunološki sustav te zato vjerojatno i dulji životni vijek. Znanstvenici su ustanovili da se žensko tijelo brže oslobađa lijekova, pogotovo u vrijeme mjesečnice, kada su ubrzani hormonalni ciklusi. Upravo zbog toga do prije dvadesetak godina farmaceutske kompanije nisu testirale lijekove na ženama. Naime, takva bi testiranja bila kompliciranija i dugotrajnija, time i znatno skuplja. Razlog je i mogućnost da je ispitanica trudna, što isključuje bilo kakvu uporabu lijeka (osim onih koji su nužni), a naročito u svrhu ispitivanja. U novije vrijeme u istraživanjima lijekova sudjeluju ispitanici oba spola, no činjenica je da više sudjeluju muškarci, kao i to da je veći udio prijava nuspojava (60 posto) koje se javljaju kod ženske populacije. Takvu situaciju vjerojatno je moguće objasniti više socioekonomskim nego znanstveno-medicinskim razlozima jer se na testiranja najčešće prijavljuju studenti kako bi si popravili studentski budžet, a rjeđe zaposlene žene i majke. Biološke razlike među spolovima utječu i na apsorpciju lijeka, primjerice zbog razlike u enzimima i hormonima. I tjelesna masa u prosječnog muškarca veća je nego u žene, također i količina vode u organizmu (kod muškaraca iznosi oko 42 posto, a kod žena 29 posto). U uputi lijekova uobičajeno je navoditi dozu prema dobi (djeca, odrasli i djeca starija od 12 godina), ali vrlo rijetko prema tjelesnoj masi. Neka su istraživanja pokušala pokazati razlike u djelovanju acetilsacilne kiseline (aspirin) na redukciju rizika od srčanih bolesti pa je ustanovljeno da ASK smanjuje smrtnost u žena, ali da nema utjecaja na muškarce. Jasno je da postoji biološka različitost između spolova, no rezultati takvih istraživanja moraju se pažljivo razmotriti prije nego što se uporaba aspirina počne preporučivati ovisno o spolu.
Što se tiče situacije u Hrvatskoj, nigdje u našem zakonu nije izričito navedeno da se testiranja lijekova moraju provoditi na oba spola. Općenito, čini se da smo još dosta daleko od toga da na odabir lijeka utječe i pacijentov spol. Kad je riječ o doziranju lijekova, ono je u nas određeno u prvom redu bolešću, životnom dobi, tjelesnom težinom te stanjem bubrega i jetre, a ne razlikom u spolu. Naravno, žene moraju podatak o eventualnoj trudnoći ili uzimanju hormonalne kontracepcije obavezno napomenuti liječniku kad im propisuje lijek, ali i ljekarniku prilikom nabavljanja bezreceptnog lijeka u ljekarni.