Nedavno je hrvatsku javnost šokirao slučaj 31-godišnjeg gimnastičara Tomislava Markovića, koji je usred treninga doživio srčani udar, no spašen je zahvaljujući reanimaciji svojih dvojice trenera. Prije tri godine 19-godišnji Zagrepčanin doživio je naglu srčanu smrt uslijed vježbanja u fitness centru. Pozvana je Hitna pomoć, ali nitko oko njega nije znao primijeniti postupke oživljavanja. Zbog zakašnjele reanimacije mladić je umro. To je slučaj zbog kojega je pokrenuta kampanja “Oživi me”, koja je potaknula važnost edukacije o pravodobnoj reanimaciji.
U Hrvatskoj godišnje umre 9000 osoba uslijed srčanog zastoja, što znači jedna osoba svakoga sata. U 90 posto slučajeva osoba se nalazi izvan bolnice, na radnome mjestu, na ulici, ali i tijekom vježbanja.
Kontaktirali smo fitness centre u Hrvatskoj i provjerili kako su pripremljeni za takve situacije i postoje li ondje osobe koje znaju reanimirati. U većini centara, doznali smo, rade stručnjaci i magistri kineziologije osposobljeni za reanimaciju. Iako je u Americi uobičajeno da veći fitness centri imaju defibrilatore, uređaje za oživljavanje, kod nas to nije praksa.
U praksi
- Otkako smo prije osam godina otvorili naše teretane, samo smo jednom imali nesretni slučaj da smo morali zvati Hitnu. Jedan se klijent ozlijedio na spravu dok je vježbao, no, srećom, nikada nismo imali slučaj da je netko doživio srčani zastoj. Ako do toga slučajno dođe, kod nas radi šest kineziologa koji su na fakultetu naučili oživjeti osobu i morali su to položiti kao ispit - rekao nam je Zvonimir Boras, suvlasnik XXL-a, dviju velikih zagrebačkih teretana koji dodaje da u svakoj teretani imaju kutiju prve pomoći, ali za sada još nemaju defibrilatore.
- Ako trebamo uložiti u teretane da bi naši klijenti bili sigurniji, to ćemo i učiniti, ali ne znam postoji li uopće neki zakon ili pravilnik kojim se to uređuje. Mi sada imamo praksu da klijenti potpisuju ugovor o članstvu po svjetskim standardima kojim sami preuzimaju rizik od eventualnih posljedica vježbanja, no ako nam dođe osoba koja zna da postoji rizik od srčanog zastoja i na to nas upozori, njoj će se pristupiti prilagođenim vježbama - rekao je Boras.
Voditeljica zagrebačkog fitness centra Forma Sandra Primorac kaže kako ni oni nemaju defibrilator, ali vode brigu o vježbačima koji su u rizičnoj skupini.
- Imamo zaposlenike uvježbane za prvu pomoć i svi članovi prije upisa ispunjavaju upitnik u kojem je, među ostalim, obavezno navesti boluje li osoba od kardiovaskularnih bolesti pa u skladu s time trener napravi prilagođen program vježbanja - kaže Primorac.
Iako redovno vježbanje pomaže jačanju srca i smanjuje rizik kardiovaskularnih problema, pretjeran napor može čak povećati rizik srčanog udara i iznenadnog zastoja srca. To se prvenstveno odnosi na osobe koje ne vode brigu o svojem zdravlju ili imaju genetske predispozicije za srčane bolesti. Mladi i zdravi ljudi koji vježbaju u manjoj su opasnosti od srčanog zastoja, no to se svejedno može dogoditi.
Opasnosti
- Većina iznenadnih smrti sportaša mlađih od 35 godina događa se zbog prirođenih kardiovaskularnih bolesti za koje nisu ni znali, a općeniti simptomi koji upućuju na bolesti srca najčešće i kod starijih ljudi su brže zamaranje prilikom fizičkih napora, nestašica zraka, brži puls u mirovanju te naticanje nogu - navodi mr. sc. Ante Petrušić, dr. med. internist, kardiolog, endokrinolog i dijabetolog.
Napominje da bavljenje sportom pridonosi zdravlju, no postoje iznimke kojima bavljenje ekstremno napornim sportovima može biti i fatalno.
- Stres zbog intenziteta treninga i natjecanja, velik priljev krvi u srce u naporu, znojenje s dehidracijom i poremećajem ravnoteže elektrolita uz strukturne promjene srca i krvnih žila mogu dovesti do opasne aritmije i iznenadne smrti bez upozoravajućih simptoma - dodaje Petrušić. Ljudi koji znaju da imaju problema sa srcem ili povijest srčanih bolesti u obitelji obavezno prije svake tjelesne aktivnosti trebaju proći medicinsku i kineziološku dijagnostiku kako bi im se prilagodio trening, čime bi dobili maksimalne efekte treninga
- Kako pretjerana tjelesna aktivnost ne bi imala negativne posljedice na naš organizam, važno je imati izbalansirano opterećenje i sadržaj kreiran za svakog pojedinca - navodi kineziolog Marin Dadić. Tako i osobe sa srčanim problemima mogu bezbrižno vježbati, ako ih kontrolira liječnik.
Preporuke
- Počinje se s vježbama nižeg intenziteta s manjim opterećenjem, kao što su vježbe i treninzi snage, ali sa smanjenim tempom i težinom utega, a kasnije se intenzitet može povećati ako to odobri liječnik - objašnjava nutricionistica i fitness trenerica Marija Andrijašević. Kaže da se vježbanje preporučuje i osobama koje su pretrpjele srčani udar kako bi jačale srčani mišić, a među nadležnim institucijama pokrenuta je inicijativa kako bi im se fizička aktivnost propisivala kao oblik terapije. No, kažu nam treneri, ne preporučuju se baš sve vježbe.- Ne preporučuju se teški cardio treninzi, jače bicikliranje i trčanje, kao ni programi insanityja i crossfita. Nasuprot tome, hodanje, brzo hodanje, čučnjevi i sklekovi, pri kojima se prati osjećaj ugode, primjereni su za srčane bolesnike - rekao je Alen Ćatić, trener i predsjednik fitness kluba Ludilo.