Nakon tri mjeseca intenzivne, svakodnevne, višesatne robotske neurorehabilitacije 41-godišnja Gabrijela Paležnica iz Slavonskog Broda pola godine nakon moždanog udara više nije ovisna o tuđoj pomoći. Sigurno i samostalno hoda, djelomično su joj se vratili pokreti u ruci i šaci, a napredovao je i govor. Cilj rehabilitacije je postignut - samostalno izvođenje svakodnevnih aktivnosti.
Prije šest mjeseci ova je mlada žena, nastavnica biologije, jedne nedjelje iza ručka, pred božićne blagdane, doživjela moždani udar u kupaonici. Oduzeo joj je pokret, hod, govor, desnu ruku... Nakon hitne intenzivne pomoći u bolnici u Slavonskom Brodu i rehabilitacije u lječilištu Lipik, najveći pomak donijela je robotska neurorehabilitacija koju je osvojila kao dar Specijalne bolnice Arithera i zdravstvenog mjesečnika Doktor u kući, u povodu njihova 20-godišnjeg djelovanja i izlaženja.
Jako dobri rezultati
Neurorehabilitacija robotikom i senzorno te računalno potpomognutim uređajima u Hrvatskoj nije dio standardnog oporavka neuroloških pacijenata, iako pokazuje jako dobre rezultate jer potiče neuroplastičnost mozga, odnosno formiranje novih veza neurona, čime oni ponovno uspostavljaju pokret i vraćaju se funkcije izgubljene nakon moždanog udara, neuroloških ili ortopedskih ozljeda. Otkako je dostupna u Hrvatskoj, mnogi pacijenti koji su pretrpjeli moždani udar, traumatske ozljede mozga ili ozljede gornjih i donjih ekstremiteta te oboljeli od multiple skleroze, mišićne distrofije i cerebralne paralize postigli su odličan oporavak kombinacijom konvencionalne fizioterapije s robotskom neurorehabilitacijom.
To, naime, dokazano daje najbolje moguće rezultate. Neurorehabilitacijom se inducira neuroplastičnost mozga i potiče se novo motoričko učenje koje pridonosi da zdravi dio mozga ili leđne moždine preuzme funkciju oštećenog dijela. Terapije su intenzivne i motivirajuće i, što je jako važno, omogućuju preciznu mjerljivost učinka terapije tako da su pacijent i fizioterapeut svjesni koliki se napredak postiže terapijom. Pacijent je pak ohrabren i ima volju i motivaciju da vježbanju pristupi s još više energije i vjere u pozitivan ishod.
Gabrijela i suprug Predrag, koji joj je uz roditelje velika podrška tijekom oporavka, presretni su zbog dobrog oporavka, ali su svjesni da je ovo tek početak te da daljnji oporavak i primjena naučenih pokreta moraju biti svakodnevna Gabrijelina obveza.
Govorne vježbe
Predrag i Gabrijela Paležnica
- Vraćamo se kući s manje straha i puno, puno optimističniji. U početku se Gabrijela bojala svega, od dolaska kući, komunikacije, pokušaja hodanja, bila je slaba i potpuno nemoćna. Danas je sasvim drugačija. Polako ulazimo u svakodnevnu rutinu, započet ćemo s intenzivnim govornim vježbama u Slavonskom Brodu, vježbamo kod kuće čitati naglas, prepričavati, ponavlja knjige iz škole, sve razumije, ali ponekad, ovisno o danu, kao da joj je hrvatski strani jezik, nedostaje joj prvo slovo ili ne može izgovoriti riječ. Na desnoj ruci palac i mali prst može ispružiti, a tri u sredini još ne mogu u ekstenziju, no nastavit ćemo vrijedno vježbati - kaže Predrag.
- Polako prihvaćam svoje stanje, ima još puno stvari koje ne mogu, ali isto tako puno je stvari koje mogu. Nije mi ništa naporno, motivirana sam da uspijem u potpunom oporavku - kaže Gabrijela, ne skrivajući da jedva čeka mirnije razdoblje u kući, jer je tek sada, nakon moždanog udara, dulje vrijeme s obitelji i 9-godišnjim sinom Vanjom. Još ne razmišljaju o planovima, kažu, korak po korak.
- U prvi tren samo misliš da ostane živa, ne misliš na to što te čeka. Borba je non-stop, jako puno treba vježbati da se oporavi - kaže Predrag. No mirne duše može je sada ostaviti samu, Gabrijela se može obući, obaviti sve oko svoje higijene, uzeti jelo... Obitelj se vraća u rutinu. Vanja je školarac, Predrag ima privatni biznis, s njima živi i Predragov tata, a Gabrijelini su roditelji u blizini. Oni su se izmjenjivali s Predragom uz Gabrijelu tijekom rehabilitacije u Specijalnoj bolnici Arithera. Fizioterapeut Valentin Slogar, voditelj procesa liječenja, kaže da je krajem veljače, kada je došla u Aritheru u pratnji supruga, Gabrijela bila ovisna o njegovoj pomoći, hodala je otežano, nesigurno i uz potreban nadzor druge osobe. Desna ruka bila je slaba, šaka bez pokreta i funkcije. Nakon intenzivne robotske neurorehabilitacije od 12 tjedana, koja se na dnevnoj bazi sastojala od nekoliko individualnih fizioterapija po Bobath i PNF konceptu i robotske terapije na sofisticiranim uređajima, Gabrijela je ponovno samostalna.
Za pacijente koji su imali moždani udar bitno je što prije započeti s neurorehabilitacijom, praktički odmah nakon stabilizacije vitalnih funkcija i parametara. Pacijenti koji ranije započnu neurorehabilitaciju, konvencionalnu uključujući i robotiku po individualno prilagođenom, personaliziranom programu imaju bolju prognozu, veću mogućnost potpunog i trajnog izlječenja.
Bitan je timski rad, suradnja liječnika određenih specijalnosti i fizioterapeuta koji primjenjujući specifične kineziterapijske tehnike, uz znanja potrebna za provođenje robotike, proces rehabilitacije optimiziraju i skraćuju. Terapijski učinci su brži, praktički vidljivi već prvog tjedna ako se uz konvencionalnu terapiju primijeni i robotika.
Novi alat
- Može se reći da je robotika izvrstan novi alat koji našim bolesnicima nakon moždanog udara pruža mogućnost boljeg, bržeg i moguće potpunog oporavka. Mogućnosti robotske terapije su velike. Naglasila bih važnost rane personalizirane rehabilitacije; bolesnici nakon moždanog udara koji se na vrijeme uključe u programe mogu očekivati bolji oporavak i potpuno izlječenje - kaže Anđelka Hajvaz, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije.
Roboti povećavaju učinke rehabilitacije i vraćaju pokret
Zbog porasta broja oboljelih od moždanog udara, od traumatskih ozljeda mozga i ozljeda leđne moždine kod kojih je izražen gubitak pokreta i motoričkih funkcija, u Aritheri smo od ove godine uveli novu granu fizioterapije - robotsku neurorehabilitaciju. Svoj jedinstveni koncept konvencionalne terapije nadopunili smo sofisticiranim tehnološkim rješenjima koja se sastoje od robotskih, senzornih i računalno potpomognutih uređaja koji povećavaju i pojačavaju učinke rehabilitacije. Radi se o robotima kojima je cilj ubrzati i pospješiti rehabilitaciju i vratiti pokret kod pacijenata koji su ga izgubili. Ovakva neurorehabilitacija uvriježila se kao standard u zemljama zapadne Europe pa se nadamo da će to i kod nas postati - kaže Arijana Hegediš Došen, ravnateljica SB Arithera.