Zašto višak tjelesne težine pozitivno utječe na dužinu života dijabetičara tipa 2 znanstvenici još ne znaju, ali tu teoriju potvrđuje upravo obavljena studija u Annals of Internal Medicine u kojoj je analizirano 10.500 pacijenata tijekom desetak godina.
Riječju, dijabetičari koji imaju normalnu težinu ili su debeli žive duže od onih koji su pothranjeni.
Prema toj studiji, bilježi se neobičan trend jer se pokazalo da su dijabetičari s viškom kilograma, kao i oni debeli, imali veći rizik za, primjerice, srčani i moždani udar, ali i veće šanse da s dijabetesom 2 žive duže od mršavijih osoba.
Visoki krvni tlak
Znanstvenici napominju kako pretile osobe imaju povećani rizik za dijebetes 2, do kojeg dolazi kad gušterača nije u stanju proizvesiti dovoljne količine inzulina ili pak dolazi do rezistencije organizma na inzulin.
Kako u svijetu vlada epidemija dijabetesa tipa 2 za koji je, uz debljinu, glavni krivac sjedilački način života te visoki krvni tlak, ne čudi da svaka novost vezana uz liječenje ili otkrivanje mehanizma nastanka bolesti izaziva pozornost. Primjerice, i u Hrvatskoj se od dijabetesa tipa 2 liječi oko 250.000 osoba, a barem još toliko ili ne zna da ima povišeni šećer u krvi ili se ne liječi. To otkriće, prema kojem deblji dijabetičari žive dulje od mršavih znanstvenici su nazvali ‘paradoks debljine’. Pojašnjavaju kako debele osobe imaju veći rizik za zatajenje bubrega, srca i mozga te za dijabetes ili srčane bolesti nego netko tko ima normalnu tjelesnu težinu, odnosno rizik od prerane smrti kod njih se povećava za 50 do 100 puta, ali ne i kad je riječ o ‘paradoksu pretilosti’.
Potvrda zaključka
Znanstvenici ‘sumnjaju’ na ‘paradoks debljine’ kod debelih dijabetičara, odnosno da su oni pod manjim stresom nego mršavi pacijenti pa to utječe na dužinu njihov života. Po drugoj teoriji, dijabetičari tipa 2 koji imaju manju težinu možda puše više cigareta i piju više alkohola od debelih pa to povećava njihov rizik od prerane smrti.
Endokrinolog, doc. dr. Zlatko Giljević iz KBC-a Zagreb, rekao je da je teško komentirati tu studiju dok se nekim drugim metodama, a ne samo metaanalizom ne potvrdi taj zaključak oko debljine i dijabetesa tipa 2. - U mojoj se praksi pokazalo da najbolje reguliran šećer u krvi imaju mršavi pacijenti, a i nisam primijeto da češće umiru od debelih - izjavio je.
Nema svih parametara
I dijabetologinja prof. dr. Ivana Pavlić Renar iz KBC-a Zagreb kaže da je riječ o studiji u kojoj ipak nisu obrađeni svi parametri koji bi mogli biti relevantni za eksplicitniji zaključak po kojem je bolje biti debeli nego mršavi dijabetičar.
- Trebalo bi vidjeti tko je u kojoj praćenoj grupi bio pušač, odnosno nepušač. - Sigurno je ipak da među izrazito mršavim dijabetičarima ima dosta onih koji imaju neke druge teške bolesti zbog kojih su nerijetko pothranjeni pa zato i više ugroženi od debljih dijabetičara - objasnila je prof. dr. Ivana Pavlić Renar.
Napominje da kod dijabetičara veliku ulogu u duljini života ima pušenje. - Srećom, Hrvatski registar dijabetesa posljednjih godina pokazuje da broj pušača među dijabetičarima kod nas ipak pada, što nedvojbeno osigurava i dulji život bez komplikacija - kaže prof. dr. I. Pavlić Renar.
Dodatna istraživanja
Uglavnom, pokažu li dodatna istraživanja da ovo nije samo slučajnost, dosadašnje teorije o tome kako za sve pacijene s dijabetesom tipa 2 vrijedi isto pravilo - bolje da su premršavi nego predebeli, padaju u vodu. Drugim riječima, moralo bi se individualizirati liječenje tako da se utvrdi kojoj skupini pacijenata pripada pojedini dijabetičar tipa 2, no zasad takvih mogućnosti nema.
Zbog toga su znanstvenici koji su radili na ovoj studiji ipak suzdržani u preporukama, ali drže da se dijabetičari koji imaju normalnu tjelesnu težinu svakako ne bi trebali debljati zbog ovog saznanja, već šećer u krvi maksimalno držati pod kontrolom.