Kad vozimo automobil jako prehlađeni , to može imati čak pogubnije posljedice nego da smo sjeli za upravljač nakon četiri popijena piva.
Britanska studija koju je provelo Sveučilište u Cardiffu potvrdila je da nije dobro sjesti za volan ako kišemo, kašljemo, boli nas glava, trese nas zimica, jer je tako ugrožena sigurnost prometa.
Pokazalo se da su nam reakcije kad smo prehlađeni sporije nego kad smo pripiti. Primjerice, kad prehlađeni vozač kihne, na tri sekunde makne pogled s ceste. Prehlada, kažu stručnjaci, usporava vrijeme reakcije u prometu za 36 milisekundi, a konzumiranje alkohola za 15 milisekundi.
I dok je vožnja u pripitom ili pijanom stanju zabranjena, to se ne odnosi na jaku prehladu, unatoč tome što postoji opasnost za sve sudionike u prometu. Istraživači su također utvrdili da simptomi prehlade imaju utjecaja i na mentalne funkcije. U studiji je testirano 50 prehlađenih osoba i dobiveni su rezultati uspoređivani s drugom grupom osoba koje nisu bile prehlađene. Rezultati govore da je kod prvih pažnja smanjena za trećinu, a učinci nisu ovisili o težini prehlade.
Neke druge, ranije studije pokazale su da se tijekom borbe organizma protiv infekcije mijenja razina ključnih kemikalija u mozgu, što prouzročuje promjene u ponašanju, memoriji i koordinaciji pokreta. - Ljudi koji voze prehlađeni moraju znati rizike - rekao je voditelj studije Andy Smith.
No, nedvojbeno je dokazano da alkohol predstavlja veliku opasnost u prometu, i to ponekad već nakon samo jedne čaše pića, ali ima još ponašanja za koje malo tko smatra da su opasna. Mobitel je na lošem glasu jer se pokazalo da značajno ometa koncentraciju vozača i onemogućava pravovremenu reakciju ako mu je mobitel u ruci dok razgovara. Zbog toga je većina zemalja, uključujući Hrvatsku, dopustila upotrebu mobitela samo ako se koristi handsfree.
No, jedno je francusko istraživanje pokazalo da ni to nije dovoljna zaštita jer su vozači koji koriste mobitel tijekom vožnje na klasičan način 4,9 puta ugroženiji od onih koji ne telefoniraju tijekom vožnje, dok je ugroženost onih koji tijekom vožnje upotrebljavaju handsfree 3,8 puta veća. Francuski istraživači smatraju da bilo kakva upotreba mobitela tijekom vožnje smanjuje koncentraciju i povećava opasnost od nesreća.
Da neki lijekovi također mogu biti smetnja u vožnji, poput antidepresiva ili anksiolitika, nije nepoznato. No, u ovo vrijeme prehlada i gripe ipak treba podsjetiti na to da su i neki lijekovi koji se koriste za smanjenje simptoma raznih virusnih i bakterijskih bolesti također potencijalna opasnost za vozače. Riječ je, primjerice, o Coldrexu, Maxfluu, Plivadonu, Caffetinu i sličnima koji također mogu izazvati pospanost, vrtoglavicu, mučninu... Za volan ne bi smjeli ni oni koji zbog, primjerice, alergije piju lijekove poput antihistaminika.
Kad je riječ o sigurnosti u vožnji, nikako ne treba zaboraviti pušenje u automobilu. Naime, uz to što dim smanjuje vidljivost i oduzima kisik vozaču, uzimanje i pripaljivanje cigarete također ga dekoncentriraju. Stručnjaci kažu da ako se smanji pažnja samo pet sekundi zbog jedne popušene cigarete, vožnja postaje nesigurnija.
Primjerice, auto koji se kreće cestom brzinom od 90 km/h u jednoj sekundi prevali čak 25 metara, što znači da je u tih pet sekundi potrošenih za bavljenje cigaretom auto prešao čak 125 metara bez prave kontrole onoga što se zbiva na cesti, ispred i iza vozila.