Iako zatvaranje i izolacija mogu ublažiti i kontrolirati brzinu širenja covida-19, oni također mogu dovesti do mentalnih tegoba, emocionalne neravnoteže, promjena u prehrambenom ponašanju, debljanja i većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti. Česti boravak, ali i rad od kuće, može rezultirati dosadom, što je povezano s većim unosom energije i debljanjem.
Unatoč tome, većina Hrvata u vrijeme mjera ograničenog kretanja lani od ožujka do svibnja zadržala je istu tjelesnu masu. Također, desilo se i nešto pozitivno – istraživanje kaže da smo više kuhali kod kuće.
Manje mesa, više ribe
Više od 50 posto ispitanika kuhalo je češće nego prije lockdowna, i to kod oba spola na području i kontinentalne i obalne Hrvatske, a za šest posto porasla je i usklađenost s mediteranskim načinom prehrane. Osnovno je za mediteransku prehranu da je karakterizirana umjerenom upotrebom mesa, mlijeka, sira, visokim unosom složenih ugljikohidrata (krumpir, palenta, tijesto, riža), svježeg voća i povrća te redovitom upotrebom ribe i maslinova ulja.
Dio je to rezultata iz zanimljivog istraživanja koje je u Hrvatskoj provedeno u sklopu internacionalnog projekta COVIDiet, usmjerenog na proučavanje prehrambenih navika u doba pandemije koronavirusa, a u kojemu su sudjelovale 22 zemlje, njih 16 uz Europe. Istraživanje hrvatske populacije provela je radna skupina studenata i profesora zagrebačkoga Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u kojoj su bili apsolventica nutricionizma Danijela Pfeifer, magistar nutricionizma Josip Rešetar, prof. dr. sc. Jasenka Gajdoš Kljusurić, prof. dr. sc. Ines Panjkota Krbavčić, prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender i prof. dr. sc. Zvonimir Šatalić.
"Kada se pripremaju kuhani obroci kod kuće, kvaliteta prehrane s povećava. Koriste se svježe, domaće namirnice. To bi zapravo trebala biti naša normalna prehrana, ali smo se nekako udaljili od nje. Sada se odjednom stvorilo vrijeme za kuhanje kako smo bili više doma", kaže prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender.
Hrvatsko je istraživanje provedeno lani od 7. travnja do 4. svibnja, na online upitnik odgovorio je ukupno 4281 punoljetni ispitanik, i to uglavnom ženskog spola (81 posto).
Više dostave
Rezultati su pokazali da je, bez obzira na to što je većina ispitanika zadržala iste ili slične prehrambene navike, ipak zabilježeno povećanje konzumacije voća i povrća, doduše i domaćih slastica.
Ispitanici koji su kuhali više konzumirali su više povrća, mahunarki, ribe i morskih plodova u odnosu na ispitanike koji su kuhali jednako ili manje.
"Rekla bih da je tu došlo da značajnog naglog porasta svijesti o važnosti prehrane za imunitet. To je obilježilo razdoblje na početku pandemije. Cink, vitamin B, vitamin D, sve što smo godinama potencirali je tada došlo do izražaja i dobilo je na važnosti, a prosječnom Hrvatu je to u jelovniku nedostajalo", kaže nutricionistica Vranešić Bender.
Također, svega šest posto hrane kod kuće dobiveno je prženjem, ali budući da je u vrijeme lockdowna zadržan isti unos pržene hrane, naši znanstvenici pretpostavljaju da je to posljedica povremenog naručivanja brze hrane ili dostave.
Dodaje da su brojna istraživanja pokazala da je važno za djecu i stjecanje navika kod jela da se jede u obitelji, za stolom. Bitno je da se barem jedan obrok jede zajednički, a zatvaranje nas je nekako vratilo na to.
"Oni koji su imali zdrave navike i prosječnu masu svoju svijest su dodatno utvrdili. Ništa se ne događa preko noći, nije došlo do ogromnog preokreta, ali su promjene na bolje vidljive. No, bitno je znati da su oni koji su bili pretili se i dalje manje pridržavali mediteranske dijete."
Ispitanici koji su smanjili učestalost kuhanja popili su tri ili više čaša vina tjedno, ali 45,8% njih nikad nije pilo vino. Ispitanici koji su tijekom zatvaranja kuhali više, više su voljeli koristiti maslinovo ulje kao glavni izvor dodane masti (51,2%).
Rezultati su pokazali i da su crveno meso, zaslađeni i gazirani napitci te alkoholna pića tijekom nacionalnog 'zaključavanja' konzumirani u manjoj količini.
A što s alkoholom?
No, to nažalost ne znači da dosta Hrvata nema problem s alkoholom.
"Treba uzeti u obzir da je naše istraživanje provedeno tijekom prvog lockdowna i ne govori o navikama populacije tijekom proteklih godinu dana. Nedavno objavljene studije ukazuju da se povećala konzumacija alkohola tijekom pandemije iako su se promijenile navike pijenja alkohola. Potrebno je još dodatnih istraživanja, no zasad se čini da su osobe koje su pile alkohol isključivo tijekom druženja, značajno smanjile konzumaciju ili u potpunosti apstinirale od alkohola. No, osobe koje su i prije pile alkohol u samoći, povećale su uzimanje alkohola, a dio ljudi koji je prije konzumirao alkohol samo povremeno, tijekom izolacije počeo je piti svakodnevno. Uglavnom su to bile osobe jače izložene stresu, bilo zbog ugroženosti radnog mjesta ili straha za članove obitelji oboljele od covida-19", upozorava prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender.
