NAPICI

Kava: 5 za i 5 protiv

Prevelike količine kave izazivaju euforiju, nervozu, ubrzan rad srca, povisuju krvni tlak, a mogu uzrokovati i žgaravicu i nesanicu

Većina Hrvata dan počinje kavom. Prije posla, kad dođu na posao, tijekom prvog radnog sastanka, nakon ručka, poslijepodnevna ili čak za večernjeg izlaska, kava je omiljeni napitak. U ispijanju kave ne ometaju nas ni kriza ni besparica, jer prema nekim podacima Hrvati godišnje potroše čak 10,6 milijuna kilograma kave. Najviše se pije tradicionalna turska kava i 70 posto ukupne potrošnje odnosi upravo taj kofeinski napitak. Zatim slijedi instant kava sa 15 posto te kapučino sa 12 posto. Beskofeinsku i ledenu kavu pije vrlo mali postotak kavopija. O prednostima i štetnosti kave za zdravlje gotovo se svakodnevno u uglednim medicinskim časopisima i na interent portalima objavi barem jedno istraživanje. Većina se slaže u tome da je kava dobra u umjerenim količinama - dvije do tri šalice na dan. Maksimalna sigurna doza je 200 mg kofeina, odnosno četiri šalice kave na dan. Neovisno o tome pijete li jednu ili četiri kave na dan, posljednju šalicu popijte do 18 sati, jer razbuđujući učinak kofeina traje četiri sata. Za sve one pak koji se pribojavaju da bi ih previše kave moglo stajati dobrog zdravlja, donosimo argumente "za" i "protiv" kave.

Dobri učinci kave na zdravlje

1. Žene koje dnevno popiju četiri ili više šalica kave imaju gotovo 25 posto niži rizik za razvoj raka endometrija, a one koje popiju dvije šalice za 22 posto manji rizik od te zloćudne bolesti nego žene koje ne piju kavu. To je zaključeno na temelju temeljite, 26-godišnje studije kojom su od 1980. do 2006. godine praćene prehrambene navike 67.500 žena u dobi od 34 do 59 godina. Proveli su je istraživači s Harvard School of Public Health koji su pomoću različitih laboratorijskih pretraga utvrdili i niz drugih dobrih učinaka kave.

2. Kava ima snažne antioksidativne moći zahvaljujući kojima štiti naše stanice, bjelančevine te DNK od oštećenja izazvanog oksidativnim stresom. Na taj način pomaže sprečavanju više degenerativnih bolesti - Parkinsonove, dijabetesa tipa 2, ciroze jetre, raka prostate, depresije u žena. U umjerenim količinama umiruje krvožilni sustav i stimulira mišiće. Cirkulacija se kavom potiče, moždana aktivnost se pojačava. Nedavno je dokazano da kava djeluje antibakterijski, što je više pijemo, imamo manji rizik od razvoja karijesa.

3. Kofein razbuđuje organizam i poboljšava koncentraciju. Prema studiji iz Journal of Experimental Psychology čini se da može pomoći i bržem uočavanju te smanjenju broja gramatičkih grešaka na ispitu. Stoga nije čudno što za ovim crnim napitkom posežemo kad god želimo stimulirati mozak i poboljšati svoje kognitivne sposobnosti, recimo dok učimo za ispit ili idemo na poslovni dogovor.

4. Kava povećava ukupnu izdržljivost organizma i podiže raspoloženje. Iz tih razloga šalicu-dvije dnevno mogu uzeti odrasli, ali i starije osobe te djeca. Brazilska studija, naime, dokazuje da kava s mlijekom može djeci poboljšati koncentraciju i ujedno smanjiti pojavu depresije. Stručnjaci je jedino ne preporučuju trudnicama jer smatraju da može povećati rizik od preranog poroda ili niske porođajne težine novorođenčeta.

5. Kofein djeluje kao stimulans, diuretik i blagi laksativ. Mnoge ljude oslobađa teškoća izazvanih astmom, a sadrže ga i neki lijekovi protiv migrene. Pojačava lučenje hormona gušterače, sprečava stvaranje bubrežnih kamenaca, stimulira rad srca i lučenje kiseline u želucu. Kofein, među ostalim, pojačava brzinu i intenzitet disanja, omogućuje dopremu veće količine kisika u mišiće te smanjuje osjećaj umora.

Loši učinci kave na zdravlje

1. Prevelike količine kave izazivaju euforiju, nervozu, ubrzan rad srca, povisuju krvni tlak, a mogu uzrokovati i žgaravicu i nesanicu. Kod nekih osoba izaziva depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost, a uzrokuje i suženje malih krvnih žila.

2. Količina kofeina u tijelu ne bi smjela biti veća od 0,5 grama (oko četiri šalice dnevno). Liječnici kažu da ne bismo smjeli dnevno unijeti više od 400-450 miligrama kofeina. Ako je količina kofeina veća, rizik od aritmije srca, grčeva i problema s disanjem raste. Fatalna razina kofeina u krvi koja može izazvati smrt, prema tvrdnjama liječnika, iznosi 10 grama, što odgovara količini od 75 do 100 šalica kave.

3. Kava može dovesti do pogoršanja želučanih tegoba u osoba koje boluju od stvaranja prekomjernoga želučanog soka.

4. Velike količine kave mogu dovesti do dehidracije jer je kava vrlo snažan diuretik. Isto tako može izazvati tjeskobu i pojačati stres te uzrokovati visok krvni tlak, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

5. U onih koji naglo prestanu piti napitke s crnom kavom mogu se pojaviti preosjetljivost, nervoza, uznemirenost, mučnina, pospanost i glavobolja. Ona se javlja zbog popuštanja tonusa živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje (vegetativni sustav) i u osoba sklonih migrenoznim glavoboljama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. kolovoz 2022 03:46