Simptomi poput kihanja, šmrcanja, curenja iz nosa i suzenja očiju ne moraju upućivati samo na prehladu, nego i na alergiju na pelud.
Premda se simptomi u mnogočemu podudaraju, postoje ključne razlike: prehlada traje desetak dana, a alergijske tegobe mogu se protegnuti na mjesece; svrbež nosa, kihanje, grebanje u grlu i očima u slučaju peludne alergije pojačavaju se tijekom boravka u prirodi, odnosno kontakta s peludom; sekret iz nosa kod alergija je proziran i vodenast, a kod prehlade gušći; kašalj je kod alergije nadražajan i neproduktivan, a kod prehlade izraženiji, produktivniji, prisutna je i grlobolja.
Visoke koncentracije
Nije pelud svih biljaka jednako snažan alergen. U našim krajevima među drvećem najčešće i najviše alergijske reakcije izaziva pelud pitomog kestena, johe, breze, hrasta, lipe, bora, masline, čempresa, jasena i graba, dok su među korovima najjači alergeni ambrozija, loboda, pelin, kiselica, trputac i crkvina. Zbog razlika u klimi razlikuje se biljni svijet u kontinentalnom i obalnom dijelu, a ponekad se razlikuje i vrijeme cvatnje pojedine biljne vrste.
Kako navode peludni kalendari za ovu godinu, u kontinentalnom dijelu u travnju je najviša koncentracija peludi breze i hrasta, što znači da će sve osobe koje su na njih alergične imati tegobe, dok je umjerena koncentracija u zraku peludi graba i čempresa, što znači da će većina alergičnih osoba osjećati tegobe. U mediteranskom dijelu zemlje u travnju se očekuje najviša koncentracija peludi čempresa, lijeske i crkvine te umjerena bora i breze.
Alergijski potencijal
Pelud breze najjači je alergen među drvećem. Koncentracija njene peludi najviša je u vrijeme cvatnje, krajem ožujka i početkom travnja, a u manjim koncentracijama može se u zraku zadržati do kraja svibnja. Hrastova pelud ima umjereni alergijski potencijal, ali je zato hrast rasprostranjen po cijeloj zemlji. I pelud graba umjerene je alergenosti. Čempres proizvodi velike količine peluda. U unutrašnjosti je u zraku ima od veljače do kraja lipnja, a na obali tijekom cijele godine. I bor proizvodi velike količine peludi, no nema visok alergijski potencijal. Korov crkvina, raširen na obali, najteže pogađa alergičare u travnju i svibnju.
Najvažniji lijekovi za tretiranje alergija su antihistaminici, antagonisti receptora histamina koji je odgovoran za alergijsku reakciju. Kod problema s alergijskim rinitisom primjenjuju se nosni dekongestivi koji smanjuju otečenost sluznice u nosu, a kod očnih tegoba umjetne suze. Uzimanjem bezreceptnih lijekova mogu se ublažiti simptomi blažih alergijskih reakcija, no kod težih oblika, naročito kod snažnih alergijskih reakcija, obavezno potražite liječničku pomoć.
Mjere koje pomažu
U ublažavanju alergijskih smetnji pomažu i neke mjere ponašanja. Ako je ikako moguće, ne izlazite iz kuće prije 10 sati jer je ujutro koncentracija peludi najviša. Istuširajte se čim dođete kući izvana, a najbolje vrijeme za boravak u prirodi je nakon kiše. Rublje nemojte sušiti na zraku, nego u sušilici te često mijenjajte i perite odjeću, posteljinu i zavjese. Ugradite u stan kvalitetan klima-uređaj s pročišćivačem zraka.