Povodom proglašenja kraja epidemije bolesti COVID-19, Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) i Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL) uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te uglednih zdravstvenih stručnjaka, liječnika organizirala je okrugli stol pod nazivom „Što kraj epidemije bolesti COVID-19 znači za imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe?“
Kraj epidemije bolesti COVID-19 rezultirao je novim okolnostima za imunokompromitirane bolesnike, zbog čega je 12 udruga pacijenata i 5 nadležnih stručnih društava izradilo novu verziju Zajedničke izjave o utjecaju bolesti COVID -19 na imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe i preporuke za zaštitu tih osoba. Cilj je ove inicijative skrenuti pozornost odgovornih institucija u zdravstvu da proglašenjem kraja epidemije, opasnost i prijetnja od bolesti COVID-19 nije završila za imunokompromitirane bolesnike te još jednom naglasiti da zasad dostupne metode liječenja ne štite od bolesti koja je za njih nerijetko fatalna.
Između 2% i 3% ukupnog stanovništva u Hrvatskoj je imunokompromitirano zbog primarne bolesti ili zbog primjene imunosupresivnih lijekova. Najčešće su to osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim oboljenjima, osobe s primarnim imunodeficijencijama, osobe na dijalizi i osobe s rakom solidnih organa. To stanje ih čini podložnijima za simptomatsku bolest COVID-19, potencijalno težeg oblika i duljeg trajanja. I dok cijepljenje predstavlja učinkovitu prvu liniju prevencije za mnoge, imunokompromitirani nisu u mogućnosti razviti dovoljan imunološki odgovor, što predstavlja rizik i traži dodatne mogućnosti zaštite. Više od 40% hospitaliziranih osoba s probojnim infekcijama nakon cijepljenja su imunokompromitirani pacijenti.
Za ove pacijente, COVID-19 i dalje predstavlja prijetnju. Mogućnost kontinuiranog liječenja primarne bolesti dok su u fazi simptomatske bolesti COVID-19 je jedna od ih prijetnji. Stoga većina imunokompromitiranih pacijenata i dalje prakticira mjere kao što su izbjegavanje velikih socijalnih okupljanja i nošenje maski. A značajan je i učinak na njihovo mentalno zdravlje. Izolirani su od obitelji, prijatelja, a posjet liječniku, stomatologu ili bolnici sada predstavlja povećani rizik za infekciju. Pacijenti koji prakticiraju mjere zaštite možda nemaju mogućnost rada od doma te stoga ne mogu uredno izvršavati svoje radne obaveze, što može utjecati na njihova primanja.
Istraživanjem provedenim na skoro 20,000 transplantiranih pacijenata u kojem je sudjelovala i Hrvatska ustanovljen je 82 puta veći rizik probojne infekcije kod procijepljenog transplantiranog pacijenta u odnosu na procijepljenu opće populaciju, kao i 485 puta veći rizik od hospitalizacije ili smrti. Njihovi odgovori na cjepiva protiv COVID-19, pa čak i na booster doze, više puta su se očito pokazali kao neodgovarajući u usporedbi s općom populacijom.
Preporuke za podršku imunokompromitiranoj zajednici
Zaštita imunokompromitiranih kao najosjetljivije populacije pomaže zaštiti svih budući da za razliku od opće populacije infekcije traju dulje i time povećavaju šanse za mutaciju virusa koje se mogu širiti populacijom i izbjegavati stečeni imunosni odgovor. Sukladno tome, od izuzetne je važnosti uvesti dodatne mjere za podršku imunokompromitiranim osobama kojima treba dati prioritet zbog povećanog rizika hospitalizacije i razvitka teške, po život opasne bolesti COVID-19 među imunokompromitiranim osobama.
Veća vidljivost imunokompromitiranih osoba i zdravstvenih nejednakosti s kojima se ova zajednica suočava potrebna je u zdravstvenoj politici i razmjeni poruka kako bi se podigla svijest javnosti o potpori koja je još potrebna za ovu skupinu ljudi. To uključuje priopćavanje specifičnih informacija o sigurnosnim mjerama koje bi još uvijek trebale biti na snazi za ovu zajednicu, uključujući kontinuirano nošenje maski, brzi i jednostavan pristup testiranju na COVID-19, pristup dodatnim terapijskim mogućnostima kao što su dugodjelujuća monoklonska antitijela za profilaksu COVID-19 infekcije kod imunokompromitiranih osoba za koje se zna da ne razvijaju dobar odgovor na cijepljenje.
Europska agencija za lijekove i medicinske proizvode odobrila je u ožujku 2022. godine preekspozicijsku profilaksu COVID-19 infekcije monoklonskim antitijelima te je Uredbom EU (2022/123) uvrštena u Listu esencijalnih lijekova u sklopu javnozdravstvenih mjera za suzbijanje pandemije. Ova zaštita pasivnom imunizacijom značajno smanjuje rizik od COVID-19 infekcije, te posljedično fatalan ishod infekcije (koji je u imunokompromitiranih bolesnika vrlo učestao) ili odgode terapije (što dovodi u pitanje ishode liječenja). Ovakav je tip dodatne zaštite za imunokompromitirane osobe dostupan i u velikom broju europskih zemalja, uključujući i zemlje u regiji.
Ove mjere su od vitalnog značenja koje omogućuju osobama s oslabljenim imunitetom vraćanje u normalan život i nastavak s radnim obavezama na radnom mjestu. Zaštita najranjivijih nije samo ispravna, već i pametna stvar. Zaštita imunokompromitiranih štiti sve nas.
Izjave govornika:
Dunja Skoko-Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu, Ministarstvo zdravstva
Iako je 11. svibnja službeno proglašen kraj epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u cijeloj Hrvatskoj, javnost treba podsjećati da je rizik još prisutan i da moramo zaštititi ranjive skupine, kao što su imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe. Ministarstvo zdravstva u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i drugim dionicima javnozdravstvene zaštite kontinuirano i sustavno nadograđuje smjernice i preporuke za postupanje vezano uz epidemiju bolesti COVID-19. U sljedećem razdoblju očekuje se potpuna primjena donesenih smjernica koje će se nadalje nadograđivati prema okolnostima i potrebama pacijenata.
prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., zamjenica ravnatelja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Događanja poput ovog, iznimno su važna kako bi se povećala svijest o potrebama liječenja osoba oslabljenog imuniteta. Zajedničkim djelovanjem javnozdravstvenih ustanova, udruga pacijenata i šire javnosti trebamo usmjeriti dodatne napore u liječenju i prevenciji bolesti COVID-19 upravo najranjivijih skupina pacijenata upravo sada kad je proglašen prestanak epidemije bolesti COVID-19.
prim. Tatjana Nemeth-Blažić, dr. med., specijalist epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Proglašenjem prestanka epidemije bolesti COVID-19, virus SARS-CoV-2 nije nestao iz populacije već je i dalje prisutan u relativno visokom intenzitetu te predstavlja opasnost za osobe čije je zdravlje narušeno kroničnim bolestima i poodmaklom dobi.
Stoga je HZJZ objavio smjernice kojima se preporučuje korištenje maski za osoblje, posjetitelje i pacijente zdravstvenih ustanova. Naime, nošenje maski je, uz provjetravanje, respiratornu higijenu, fizičko distanciranje i higijenu ruku, jedna od ključnih mjera za smanjenje transmisije respiratornih infekcija. Pravilnim nošenjem maski se ne smanjuje rizik transmisije samo SARS-CoV-2 virusa, već i drugih uzročnika respiratornih bolesti.
HZJZ i dalje nastavlja pratiti razvoj i mutacije virusa SARS-CoV-2 te će sukladno tome revidirati smjernice kako bi naš zdravstveni sustav bio spreman za eventualne nove prijetnje.
Dr. sc. Andrea Vukić Dugac, Hrvatsko torakalno društvo
S obzirom da se radi o ranjivim skupinama, bitno je da imunokompromitirani i imunosuprimirani pacijenti imaju opciju terapije i preekspozicijske profilakse u sklopu javnozdravstvenih mjera za suzbijanje pandemije.
Ivica Belina, prof. edukac. reh., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu
U javnosti i medijima došlo je do zamora temom COVID-19, no za imunokompromitirane opasnost još nije prošla. Stoga je važno i dalje nastaviti s informiranjem o sigurnosnim mjerama koje bi još uvijek trebale biti na snazi za ovu zajednicu.
Također, želimo naglasiti da je potrebno omogućiti da ova populacija treba imati pristup svim dodatnim terapijskim mogućnostima kao što su dugodjelujuća monoklonska antitijela za profilaksu COVID-19 infekcije kod imunokompromitiranih osoba za koje se zna da ne razvijaju dobar odgovor na cijepljenje.
Ovakav je tip dodatne zaštite za imunokompromitirane osobe trenutno nije dostupan u Hrvatskoj i želimo apelirati da se to što prije omogući.
Dražen Vincek, predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi
S obzirom na novonastalu situaciju za imunokompromitirane bolesnike, koja je nastala prestankom epidemije bolesti COVID-19, 12 udruga pacijenata i 5 nadležnih stručnih društava izradilo je novu verziju Zajedničke izjave o utjecaju bolesti COVID -19 na imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe i preporuke za zaštitu tih osoba. Proglašenjem kraja epidemije, opasnost i prijetnja od bolesti COVID-19 nije završila za ovu skupinu ljudi te želimo naglasiti da zasad dostupne metode liječenja ne štite od bolesti koja je za njih nerijetko fatalna.
Smatramo da je potrebno povećati vidljivost imunokompromitiranih osoba i zdravstvenih nejednakosti s kojima se ova zajednica suočava. Pozivamo sve aktere u zdravstvenom sustavu, a posebice HZJZ i Ministarstvo zdravstva, da surađujemo i da budemo partneri.
----------------------------------------------------------------
Za imunokompromitirani pacijente, bolest COVID-19 i dalje predstavlja prijetnju. Oni imaju:
Mnogo veći rizik od COVID-19, uključujući veće stope hospitalizacije, prijema na intenzivnu njegu i smrti.
Veće stope prodornih infekcija nakon potpunog cijepljenja.
Veće stope širenja njihove infekcije na kontakte u kućanstvu.
Nema jednostavnog laboratorijskog testa za pouzdano predviđanje zaštite nakon cijepljenja.
Pokazalo se da u nekim slučajevima nose i prenose teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (ili SARS-CoV-2) mjesecima što dovodi do rizika od nastanka i širenja potencijalno opasnih novih mutacija u širu populaciju.
----------------------------------------------------------------