AKADEMIK ZVONKO KUSIĆ

‘Liječenje bolesti štitnjače u Hrvatskoj na visokoj je razini, usporedivoj sa svjetskim centrima‘

Akademik Zvonko Kusić

 Goran Mehkek/Cropix
‘Jodiranje soli u Hrvatskoj se provodi kao najvažniji oblik prevencije bolesti štitnjače‘, rekao je akademik Kusić za Jutarnji

Bolesti štitnjače češće pogađaju žene, no uzrok nije poznat. Alternativna liječenja nikako nisu dobra, a preventivni pregledi ne trebaju biti dio svakog sistematskog pregleda. Iako bilježimo sve više oboljelih od bolesti štitnjače, znanstvenici razlog vide u sve boljoj dijagnostici. O tim i brojnim drugim pitanjima, porazgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog društva za štitnjaču, akademikom Zvonkom Kusićem, u povodu mjeseca svjesnosti o štitnjači koji se obilježava u siječnju.

Koliko su u Hrvatskoj raširene bolesti štitnjače i koje su najčešće dijagnoze?

- Hipertireoza (pojačana funkcija štitnjače) javlja se u oko 2% osoba, a hipotireoza (smanjena funkcija, što uključuje i subkliničke oblike) i do 10%. Svaka deseta žena nakon 50. godine razvije blagi oblik smanjene funkcije štitnjače. Najčešći je poremećaj povećana štitnjača (guša, struma) normalne funkcije koja spada u najčešće ljudske poremećaje, osobito u odraslih žena. Zatim slijede upale štitnjače te tumori. Više od 50% osoba iznad 50 godina ima čvor u štitnjači na ultrasonografiji. Smatra se da porast okultnih karcinoma nema kliničko značenje.

Zašto od bolesti štitnjače češće pate žene?

- Sve su bolesti štitnjače nekoliko puta češće u žena, a uzrok tome se točno ne zna. Maligni tumori nisu toliko češći u žena kao ostale bolesti.

Kako prepoznati simptome bolesti?

- Za hipertireozu (pojačana funkcija, snižen tireotropin, TSH, a povišeni hormoni) koja je češća u mlađoj dobi je karakteristično: nervoza, razdražljivost, emocionalna labilnost, sklonost plaču, umor, nesanica, pojačano znojenje, nepodnošenje topline, lupanje srca, gubitak težine često unatoč pojačanom apetitu. U najtežim slučajevima može se razviti manično depresivni sindrom ili paranoidne reakcije. Znaci bolesti su povećana štitnjača, ubrzan rad srca, drhtanje ruku, topla, glatka i vlažna koža, ispadanje kose, učestalost stolice i promjene na očima (ukočen pogled i sjajne krupne oči). Bolest je sklona recidiviranju. Za hipotireozu (smanjena funkcija, povišen tireotropin, TSH, a sniženi hormoni) koja je češća u starijoj dobi karakteristično je: slabost, pospanost, depresija, gubitak svježeg pamćenja, letargija, nepodnošenje hladnoće, promuklost, suha koža, smanjeno znojenje, porast tjelesne težine, oticanje, usporen rad srca, usporeni pokreti i govor, opstipacija. Bolest se često javlja podmuklo i može se pripisati starenju.

Tumori se najčešće manifestiraju postojanjem čvora u štitnjači ili na vratu. Funkcija je normalna i bolesnici uglavnom nemaju drugih simptoma.

Što kažu statistički podaci, bilježimo li porast oboljelih?

- Porast bolesti štitnjače tumači se boljom dijagnostikom, npr. učestala primjena ultrazvuka, citološke punkcije i laboratorijskih pretraga. Smatra se da nije riječ o stvarnom porastu nego o dojmu.

Koliko stres utječe na bolesti štitnjače?

- Kao okidač samo najčešćeg oblika hipertireoze (M. Besedowi) često se navodi stres iako to nije dokazano sa sigurnošću.

Koliko je važna prevencija i probir putem sistematskih pregleda?

- Prevencija, osim jodiranja soli, ne postoji. Jedino se preporučuje određivanje TSH (tireotropin) u trudnica i žena iznad 50. godine. Ne preporučuje se probir pa ni ultrazvučna pretraga štitnjače u sistematskim pregledima, što se radi često.

Provodi li se u Hrvatskoj prevencija bolesti štitnjače?

- Jodiranje soli u Hrvatskoj se provodi kao najvažniji oblik prevencije bolesti štitnjače. Time se postigla eliminacija gušavosti i poremećaja prouzročenih nedostatkom joda.

Za koga je važno da se redovno pregledava? Netko tko u obitelji ima oboljelih, zbog genetike? Kad bi zapravo trebali početi preventivni pregledi i što bi oni uključivali?

- Samo u vrlo rijetkim slučajevima jedne vrste nasljednog karcinoma štitnjače, u najranijoj dobi obavlja se dijagnostika, kao što su ultrazvuk i tumorski markeri, te operativni zahvat.

Budući da su neki oblici hipertireoze (M. M. Basedowi) i hipotireoze (M. Hashimoto) autoimune bolesti, u obiteljima može postojati sklonost tim bolestima. Općenito, postoji tendencija izvođenja prevelikog broja testova i nepotrebnih dijagnostičkih postupaka, kao i prečeste kontrole.

Kakva je uspješnost liječenja bolesti štitnjače u Hrvatskoj?

- U dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače u Hrvatskoj postoji vrlo visoka razina usporediva sa svjetskim centrima. Dijagnostika bolesti štitnjače obavlja se kliničkim pregledom, palpacijom, određivanjem hormona štitnjače (T3, T4), tireotropina (TSH kojeg luči hipofiza i koji "nadzire" lučenje hormona štitnjače, a mnogo je osjetljiviji pa se često prvi određuje!), antitijela (koja pokazuju imunološku podlogu bolesti) te tumora scintigrafijom i ultrazvukom s citološkom punkcijom. Ponekad klinička slika nije potpuno izražena, "sindrom umorne domaćice", kod subkliničke hipotireoze, blagog oblika s nespecifičnim simptomima. Sve se bolesti štitnjače vrlo uspješno liječe, uključujući rak štitnjače.

Hipertireoza se liječi medikamentozno, radioaktivnim jodom ili operativno, a najčešće je posljedica hipotireoza koju je mnogo lakše kontrolirati. Kod hipotireoze primjenjuje se trajna nadomjesna terapija hormonima štitnjače koja je gotovo idealna. U novorođenčeta hipotireoza može dovesti do nepovratne duševne i fizičke retardacije ako liječenje ne počne unutar prvih nekoliko tjedana nakon rođenja. Tumori se liječe operativno, maligni još i radioaktivnim jodom, a prate scintigrafijom, ultrazvukom i određivanjem tumorskih markera. Većina se bolesnika s bolestima štitnjače samo prati. S bolesnicima je potrebno uspostaviti odnos povjerenja, pokazati empatiju, što pridonosi uspjehu svakoga liječenja.

Koliko je važna jodirana sol za štitnjaču i zašto?

- Jod je nezamjenjivi element koji se ugrađuje u hormone štitnjače. Hormoni štitnjače djeluju na rast, razvoj i metabolizam gotovo svih tkiva u organizmu i nužni su za održavanje bazalnog metabolizma. Važan je učinak hormona štitnjače na razvoj mozga tijekom natalnog života i u prvih nekoliko godina života. U slučaju nedostatka joda u prehrani razvija se gušavost, kompenzatorno povećana štitnjača, i zaostajanje u psihomotornom razvoju s teškim socioekonomskim posljedicama. Pedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj je više od 50% školske djece imalo povećanu štitnjaču, a u selu Rude kraj Samobora čak više od 90%, uz pojavu kretenizma.

Zakon o jodiranju soli iz 1996. sasvim je u nas riješio pitanje jodnog deficita i gušavosti. Time se Hrvatska na svjetskoj razini uvrstila u zemlje koje su najuspješnije riješile taj važni javnozdravstveni problem.

Često se mogu pročitati savjeti vezani za alternativna liječenja, što vi mislite o tome?

- Alternativni pristupi u liječenju bolesti štitnjače, nažalost, prilično su česti. Oni nemaju nikakvu učinkovitost, a često su i štetni. Ne preporučuje se nikakva promjena načina života, prehrane i slično. Nikako se ne preporučuje uzimanje raznih preparata, osobito s jodom, što se u javnosti često reklamira. Paradoksalno je da se sve bolesti štitnjače vrlo uspješno liječe i imaju odličnu prognozu pa bi se očekivalo da neće biti potrebe za alternativnim postupcima. S druge strane, štitnjači se neopravdano često pripisuju sve moguće tegobe koje nisu s njom povezane, 'dežurni je krivac' za sve tegobe. Često se razni simptomi, najčešće neurotski, pogrešno pripisuju poremećajima funkcije štitnjače. To stvara prostor za razne dezinformacije i zablude. Da se takve aktivnosti smanje, važna je vrlo aktivna Hrvatska udruga za bolesti štitnjače koja okuplja bolesnika s bolestima štitnjače i uspješno surađuje s Hrvatskim društvom za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. siječanj 2022 09:52