Nekontrolirano grčenje, mučnina, znojenje, crvenilo kože i raširene zjenice, gubitak svijesti, privremeno se zaustavlja disanje, zatim "uzdisanje", ugriz za jezik ili obraz, inkontinencija urina.
Ovako izgleda epileptički napadaj.
Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) epilepsija pogađa otprilike 50 milijuna ljudi u svijetu.
Riječ je o bolesti živčanog sustava koju karakterizira sklonost ponavljanim napadajima, koji mogu biti iznimno česti (više puta u danu) i nepredvidljivo dugi.
Sada, pak, kanadski znanstvenici tvrde da su pronašli način kako smanjiti broj napadaja u pacijenata koji boluju od epilepsije.
Lijek leži u Mozartu.
Austrijskom skladatelju Wolfgangu Amadeusu Mozartu koji je, prema ocjeni mnogih, jedan od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe, a preminuo je davne 1791. godine.
No, njegova glazba ima moć poboljšanja zdravstvenog stanja.
Mozartova sonata
Rezultati manje studije objavljeni u časopisu Epilepsia Open mogu biti ključ za otkrivanje potencijalne medicinske koristi od glazbe.
Znanstvenici su u istraživanju koristili Mozartovu "Sonatu za dva klavira u D duru, K 448" i prerađenu, živahniju verziju iste skladbe da bi ispitali hoće li ona pozitivno djelovati na epileptično stanje pacijenata.
- U posljednjih 15 do 20 godina puno smo saznali o tomu na koji način slušanje Mozartove glazbe pomaže pacijentima s epilepsijom i smanjuje učestalost napadaja. Dosad nije bilo odgovora na pitanje hoće li sličan učinak polučiti i slušanje drugoga auditivnog poticaja, odnosno kontrolne skladbe - rekao je glavni autor studije dr. Marjan Rafiee s Instituta za mozak u Torontu.
No pritom se liječnici nisu odučili za skladbu nekoga drugog skladatelja, već su dijelom izmijenili glazbenu strukturu izvorne verzije Mozartove sonate.
Trinaest pacijenata
U višemjesečnoj studiji sudjelovalo je 13 pacijenata podijeljenih u dvije skupine.
Jedna je skupina tijekom tri mjeseca svaki dan slušala spomenutu Mozartovu sonatu, a zatim još tri mjeseca živahniju, izmijenjenu verziju iste skladbe, piše časopis Neuroscience. Kod druge je skupine poredak slušanja bio obrnut.
Količina propisanih lijekova za to vrijeme pacijentima nije mijenjana, a o učestalosti epileptičnih napadaja morali su voditi evidenciju.
- Rezultati studije pokazali su da je svakodnevno slušanje sonate bilo povezano sa smanjenom učestalošću napadaja - zaključio je Rafiee, dodajući da rezultat ukazuje na to da se "Mozartova glazba može razmatrati i kao nadomjesna terapeutska opcija za osobe koje boluju od epilepsije".