Prva jutarnja kava prije posla, subotnja kava na špici od par sati, nekoliko obaveznih puš-pauza na poslu...
Hrvati su prije svega hedonisti, poznati kao nacija koja cijeni rituale, socijalizaciju i provođenje vremena u kafićima. No, kako je koronakriza utjecala na naše duge kave i puš-pauze?
Novo istraživanje agencije SmartUp na uzorku od 250 punoljetnih korisnika duhanskih i nikotinskih proizvoda diljem Hrvatske pokazalo je da smo ipak promijenili navike u koronakrizi i u kafićima provodimo manje vremena. Tijekom radnog dana muškarci na pauze odlaze češće, ali ženama pauze traju dulje.
Cilj istraživanja bio je otkriti navike i stavove punoljetnih korisnika duhanskih i nikotinskih proizvoda o pauzama koje dnevno uzimaju, a obuhvatilo je razdoblje prije koronakrize i nakon popuštanja epidemioloških mjera.
Podaci tako pokazuju da Hrvati na pauze za korištenje duhanskih i nikotinskih proizvoda prosječno tijekom radnog dana potroše 17,5 minuta te uzimaju malo više od tri pauze dnevno. Zanimljivo je i da gotovo četvrtina ispitanika uzima pet ili više pauzi tijekom dana, trećina na njima ostaje između 11 i 20 minuta, a svi koji ne mogu ići na pauzu na izbor imaju nove nikotinske proizvode za oralnu upotrebu.
Hrvati su dosta oprezniji zbog aktualne situacije pa se nakon ukidanja epidemioloških mjera nisu u potpunosti vratili omiljenim navikama. Vrijeme provedeno u kafićima očekivano je kraće. Tijekom radnog dana u kafićima se u prosjeku provodi 16 minuta manje, dok je vikendom razlika još značajnija - u kafićima čak 36 minuta manje, odnosno u prosjeku gotovo sat i 30 minuta tjedno.
U uobičajenim okolnostima, u kafićima u prosjeku radnim danom provodimo 41 minutu, dok tijekom vikenda na ovu naviku trošimo gotovo duplo više vremena - 81 minutu. Kave se u Zagrebu vikendom tradicionalno piju najdulje, u prosjeku gotovo sat i pol, dok preko tjedna u kafićima najviše vremena provode na obali - nešto manje od sat vremena dnevno. Očekivano, u kafićima najdulje sjede mlađi od 30 godina, radnim danom prosječno jedan sat, a vikendom gotovo dva sata.
Istraživanje je također pokazalo što korisnicima pojedinih duhanskih i nikotinskih proizvoda najviše smeta kod korištenja. Svakom četvrtom korisniku klasičnih cigareta smeta cijena, korisnici e-cigareta kao najveću manu izdvajaju štetnost za zdravlje, a ispitanici koji koriste uređaje za zagrijavanje duhana kao najveći nedostatak navode vrijeme čekanja da se uređaj napuni.