Bakterije Salmonella i Escherichia coli u mesu, meso kojem je istekao rok valjanosti, pesticidi u voću i povrću...
Svi ti događaji vezani uz zdravstveno neispravne prehrambene proizvode na tržištu proteklih tjedana potaknuli su brojna pitanja povezana s kvalitetom hrane, poput toga znamo li pravilno postupati s hranom kad je kupimo i znamo li uopće prepoznati svježe namirnice? Hrvatska agencija za hranu nedavno je objavila savjete o tome kako možemo prepoznati je li namirnica koju kupujemo svježa, stara ili pokvarena.
* Piletina: kad je svježa ružičaste je boje i bez sluzavih nakupina. Ona koja nije svježa ili je pokvarena može poprimiti sivu nijansu, a mogu se pojaviti crne, sive, zelene, smeđe ili bijele pjege, javlja se i kiseo miris ili miris sličan amonijaku, a površina mesa prekrivena je sluzavim i ljepljivim nakupinama. Prve promjene najuočljivije su na najvlažnijim dijelovima - ispod krila, između trupa i nogu te u trbušnoj šupljini.
* Jaja: kad jaje stavite u čašu hladne vode, ostat će na dnu ako je svježe, ako je staro, plutat će na površini. Što je jaje starije, to veći zračni džep ima.
* Svinjetina: kad je svježa crvenkasto-ružičaste je boje, kompaktne strukture i suhe površine. Sive ili zelenkasto-sive promjene mogu upućivati na to da meso nije svježe, kao i blijeda boja mesa, otpuštanje tekućine iz mesa (nakupljena ružičasta tekućina unutar ambalaže) i mekša struktura. I tamna boja može upućivati na meso starijih životinja ili na staro meso.
* Riba: svježu ribu karakteriziraju bistre i pune oči, vlažne i jasno crvene škrge, vlažna koža boje svojstvene za određenu vrstu, svjež miris te neznatna količina sluzi slabije konzistencije koja je ujednačeno raspoređena po površini. Meso je čvrsto i u presjeku ima boju svojstvenu vrsti ribe. Kad površinu pritisnete prstom, udubljenje se povlači, potrbušnica treba biti neoštećena i sjajna, a analni otvor stisnut. Svježa riba tone u vodi, a pokvarena pluta zbog plinova nastalih zbog enzimatske aktivnosti ili djelovanja mikroorganizama.
* Gljive: tamne mrlje na klobuku ili stručku znače da gljive nisu svježe te da više nisu za konzumaciju. Svježe gljive ne smiju imati osušene dijelove niti naboran klobuk i imaju miris svježeg zraka.
* Voće i povrće: svježe je čvrsto, ali ne pretvrdo. Ako je miris neobičan i drukčiji od tipičnog za određenu vrstu, najvjerojatnije su počeli procesi starenja i truljenja.
Osim spomenutoga, treba imati na umu da su na svježem mesu masni dijelovi bijeli, a ne žuti. Svježe školjke, pak, moraju biti čvrste i pune i mirisati na more.
Zelena salata mora biti jasne zelene boje, bez smeđih rubova i trulih listova, a rajčice i rotkvice moraju biti crvene boje, bez mrlja i nabora. Korjenasto povrće mora biti čvrsto, ne mekano i “naborano”, a patlidžan treba biti izrazito sjajan i taman te čvrst na pritisak.
Na što još treba paziti kod voća? Grožđe, ako je svježe, mora imati zrele, čvrste grozdove jasne boje bobica. Voće s košticama (trešnje, marelice, šljive, breskve, nektarine...) mora biti čvrsto i napeto, ali mekano na dodir, jasnih boja, neoštećene kore i bez nabora. Jagodičasto voće (jagode, maline, kupine, borovnice...) mora biti izražajnih boja i tvrdo. Smokve moraju biti napete i mekane. Banane su zrele ako im je kora žuta i posuta sitnim smeđim točkicama. One zelenkaste su nezrele, a smeđe i mekane su prezrele.
Meso koje kupujemo pakirano u plastičnim posudicama zaštićeno je prozirnom folijom, pa stoga može zadržati nepromijenjena svojstva do jedan sat izvan hladnjaka na temperaturi do 25 Celzijevih stupnjeva.
Inače, meso uvijek treba držati u hladnjaku. Svinjetina, govedina i piletina često su pakirani na podlošku od stiro-pjene koja upija tekućinu što izlazi iz mesa. Višak tekućine pokazatelj je starosti mesa, no ako je ono već neko vrijeme na polici trgovine, tekućina se ne mora vidjeti jer je upija podloga. Skrivenu tekućinu ipak možete otkriti - pritisnite meso prstima, ako ima viška tekućine, pojavit će se sa strane.
Kupljenu ribu treba što prije staviti u hladnjak, posebno sitne i masne vrste. Srdele je najbolje pojesti isti dan kad su kupljene, čak i ako cijelo vrijeme stoje u hladnjaku. No, na sobnoj temperaturi vrijeme trajanja se znatno skraćuje pa već 60 minuta može biti dovoljno da se pokvare.
Ako volite svježe mlijeko, imajte na umu da od trenutka kad ga uzmete iz hladnjaka u trgovini do trenutka kad ga stavljate u hladnjak kod kuće ne bi smjelo proći više od jednog sata. Već dva sata je previše i mlijeko bi se moglo pokvariti i prije isteka navedenog roka trajanja. Voće i povrće je najizdržljivije i može dugo stajati izvan hladnjaka, posebno u papirnatim ili kartonskim vrećicama koje omogućuju strujanje zraka.
Problem s bakterijama u hrani nije samo u tome jesu li bile na namirnici kad ste je kupili, nego i u vašem postupanju - otezanjem do odlaganja kupljenih namirnica u hladnjak možete pridonijeti razmnožavanju bakterija. Štetni se mikroorganizmi, naime, na sobnoj temperaturi vrlo brzo razmnožavaju: ako se jedan mikroorganizam nađe u plastičnoj vrećici na temperaturi zraka od 20 stupnjeva, nakon dva sata u vrećici će biti čak osam generacija novih bakterija, odnosno njih 156. Kako biste to izbjegli, hranu nastojte što brže staviti u hladnjak i uvijek je držati na odgovarajućoj temperaturi.
Hlađenje: Koliko hrana ostaje svježa
* Piletina: 3 dana u hladnjaku, 12 mjeseci u zamrzivaču
* Junetina: 3 dana u hladnjaku, 6 mjeseci u zamrzivaču
* Mljeveno meso: 2 dana u hladnjaku, 4 mjeseca u zamrzivaču
* Svježa kobasica: 2 dana u hladnjaku, 2 mjeseca u zamrzivaču
* Maslac i margarin: 3 mjeseca u hladnjaku, 9 mjeseci u zamrzivaču
* Salate u vrećici: potrošite čim otvorite pakiranje
* Grašak i mahune: 12 mjeseci u zamrzivaču
* Ako se odmah zamrznu, kolači i kruh mogu se čuvati 3 mjeseca, kuhana šunka 1 mjesec, maslac 6 do 9 mjeseci, sirova svinjetina 4 do 6 mjeseci, sladoled 2 mjeseca, školjke 3 do 6 mjeseci, voće (šljive, bobičasto voće, marelice...) 6 do 12 mjeseci.