AKUTNI PROBLEM

NAJUGROŽENIJA SU DJECA Trećina svijeta je debela. Zapanjujuć broj pretilih imaju...

Desetljećima stari vic da polovica svjetskog stanovništva gladuje, a druga polovica drži dijetu, nije više aktualan jer trećina stanovništva ima višak kilograma ili je pretila kako u bogatim tako i u zemljama u razvoju, pokazuje studija provedena u 188 država.

Studija Instituta IHME koji djeluje pri Sveučilištu iz Washingtona, a objavljena je u britanskom znanstvenom časopisu The Lancet pratila je prekomjernu težinu na svjetskoj, regionalnoj razini i pojedinačno po zemljama u djece i odraslog stanovništva od 1980. do 2013.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

U 33 godine istraživanja, stopa pretilosti ili prekomjerne težine narasla je za 28 posto u odraslih osoba i 47 posto u djece. U tom razdoblju broj osoba s prekomjernom težinom ili pretilih narastao je s 857 milijuna 1980., na 2,1 milijarde 2013.

To je više od ukupne svjetske populacije 1927. kada je bilo 2 miljarde ljudi, a danas ih ima 7 milijarda.

Istraživači ističu da je pretilost, nekad bolest bogatih nacija, danas snažno zahvatila sve kronološke dobi, sve regije i ljude svih platežnih razreda, a nijedna zemlja ne uspijeva smanjiti stopu pretilosti.

"Dvije trećine pretilih danas žive u zemljama u razvoju", ističe Marie Ng, profesorica svjetskog zdravlja koja je sudjelovala u istraživanju.

Zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Srednje Amerike i Pacifika te Kariba dosegnule su zapanjujuće visoku stopu pretilosti, pokazuje studija.

Najviša stopa pretilosti među ženama je u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Omanu, Hondurasu i Bahreinu, a među muškarcima u Novom Zelandu, Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Sjedinjenim Državama.

U SAD-u živi 13 posto svih pretilih ljudi svijeta, no oni čine manje od 5 posto američkog stanovništva.

Pretilost je složen problem potaknut dostupnošću jeftine, masne, slatke, slane i visokokalorične nezdrave hrane, popularno zvane "junk food", ali i porasta sjedilačkog načina života.

Osim loše hrane i nekretanja na višak težine utječu i neki lijekovi, stres, manjak sna i genetske predispozicije.

Pretilost je najveći rizični čimbenik za bolesti srca i krvnih žila, srčanog ili moždanog udara, dijabetesa, artritisa i nekih oblika raka.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Kronične tegobe izazvane prekomjernom težinom ubiju svake godine oko 3,4 milijuna odraslih ljudi, utvrdila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Problem je najakutniji na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi gdje je pretilo ili prekomjerno teško 58 posto odraslih muškaraca te 65 posto odraslih žena.

Najveći porast uočen je u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Omanu i Kuvajtu.

Znanstvenici upozoravaju da pretilost nije "kozmetičko", estetsko pitanje, već pitanje zdravlja i zato ga valja ozbiljno shvatiti.

Pretilost se danas pojavljuje u vrlo ranoj dobi i raste do 50 posto djece i mladih diljem svijeta.

Muškarci su deblji u razvijenim zemljama, a žene u zemljama u razvoju.

Zračak nade pojavio se u bogatim zemljama gdje stopa pretilosti u odraslih usporava zadnjih osam godina.

Više od polovice pretilih ljudi živi u deset zemalja: Sjedinjene Dražve, Kina, Indija, Rusija, Brazil, Meksiko, Egipat, Njemačka, Pakistan te Indonezija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2022 02:03