Prema pisanju njemačkih medija cijepljenje najstarijeg i najosjetljivijeg dijela populacije već je počelo davati rezultate. Iako Njemačka, kao i veći dio EU, nije među svjetskim liderima u brzini cijepljenja, ipak su uspjeli spriječiti značajni dio starijih od 80 godina te je očigledno kako u tom dijelu populacije ima puno manje žrtava korone. U Njemačkoj je to vrlo bitno jer čak i konzervativni Robert Koch institut predviđa vrlo visoki rast slučajeva u trećem valu pandemije. Nijemci se nadaju da će čak i ako se slučajevi otrgnu kontroli bez obzira na lockdown
Nakon što su podaci iz Izraela i Britanije, zemalja koje su otišle puno dalje u cijepljenju od EU, pokazali kako su drastično uspjeli usporiti broj teških ishoda kod starijeg dijela populacije koju su cijepili prvu, jasno je kako one sredine koje kasne s cijepljenjem moraju imati fokus upravo na zaštitu najstarijih te stoga najosjetljivijih. Ispod je grafikon koji pokazuje strmoglavi pad broja smrti u Izraelu i Britaniji. Posebno je impresivno usporavanje broja smrti po 7-dnevnom pomičnom prosjeku u Britaniji. Početkom veljače imali su više od 17 mrtvih na milijun dnevno, a sada su samo na 2,14.
Hrvatski znanstvenik Gordan Lauc postavio je na svojoj Facebook stranici tezu kako na primjerima Britanije i Izraela, gdje vidimo značajno smanjenje smrtnosti najstarijih, možemo računati da ćemo upravo kroz cijepljenje najstarijih i najrizičnijih ukupni rizik smrti spustiti na razinu koji neće „zahtijevati bilo kakve sistemske mjere ograničavanja virusa“.
S obzirom da u Hrvatskoj ima oko 550 tisuća starijih od 70 godina, a stariji od 70 čine oko 80 posto smrtnih slučajeva nakon COVID-19 zaraze, njihova zaštita cijepljenjem jako bi spustila rizik smrti u pandemiji.
Hrvatska je prema zadnjim podacima do sada potrošila oko 265 tisuća doza, od koji je samo jedan dio otišao na starije, to znači da bi Hrvatska drastično trebala ubrzati cijepljenje starijih. U ovom mjesecu tempo cijepljenja je ukupno 6-7 tisuća ljudi dnevno te se nameće zaključak kako bi ubrzanje na 20-ak tisuća dnevno već do Uskrsa vrlo značajno smanjilo smrtnost među najstarijima, ali uz uvjet da sve ide starijima od 70 i osobama s komorbiditetima. Primanje već samo jedne doze cjepiva sa sobom također donosi značajno dizanje imunološke reakcije. Brzina cijepljenje Hrvatske sada izgleda jadno, čak i u odnosu na druge EU članice iz našeg sjeverozapadnog susjedstva. Slovenija, Italija i Austrija su nam daleko pobjegli u utrci cijepljenja, a također su bili limitirani zajedničkim EU dogovorima. Mađari su izašli iz EU okvira te su se okrenuli ruskim i kineskim cjepivima.
Ono što treba voditi računa u dolazećim statistikama jest da cjepiva nisu eliksir dugovječnosti: i cijepljeni ljudi stariji od 80 godina nastavit će umirati, ali ne od zaraze.
Nažalost, Hrvatska se u dobavi cjepiva preko EU kladila na to da će najdostupnije cjepivo biti ono AstraZenece, ali se pokazuje kako je isporuka tog cjepiva najviše podbacila. Uz to, sve je više zemalja koje se odlučuju na (privremenu) obustavu cijeljenja AstraZenecom. Zadnja u nizu je Nizozemska. Uz to što AstraZeneca isporučuje tri puta manje od najavljenog, zemlje koje su zaustavile cijepljenje ili još čekaju odobrenje svog regulatora, gomilaju cjepivo u skladištima te ga ne žele prepustiti drugim zemljama, dok istodobno pada broj građana koji vjeruje kako je AstraZenecino cjepivo dovoljno sigurno. Stoga je hrvatska vlada suočena s vrlo kompleksnim izazovom.