BORBA PROTIV PRETILOSTI

Nakon čak 15 godina dolazi prvi učinkoviti lijek protiv debljine

Sredinom travnja znat će se hoće li na tržište, najprije u SAD-u, a nakon toga i u ostatku svijeta, stići prvi učinkoviti lijek protiv debljine u posljednjih petnaestak godina. Naime, savjetodavna komisija američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) preporučila je za odobrenje lijek Qnexa sa 20 glasova “za” i dva “protiv”.

Drugi pokušaj

Dogodilo se to iz drugog pokušaja - 2010. godine FDA je ovaj lijek vratio na daljnja istraživanja.

Kako je pozitivan mig savjetodavne komisije uglavnom znak da će farmaceutski proizvod dobiti odobrenje, Qnexa ima budućnost u ratu protiv debljine.

Radi se o kombinaciji dvaju postojećih lijekova - fenteramina (suzbija apetit) i antiepileptika topiramata.

Mijenja kemiju u mozgu

- Qnexa je spoj dvaju starih, dobro poznatih lijekova koji imaju naglašeno djelovanje na mozak kada se uzmu zajedno. Osoba koja ih uzima ima manju potrebu za hranom, a apetit se potiskuje na dulje vrijeme - kaže prof. dr. Mirko Koršić i dodaje da je savršeno jasno odakle toliki oprez i oklijevanje pri davanju odobrenja.

- Kada se uzima nešto što mijenja kemiju u mozgu, kao što to radi ovaj lijek, treba razmišljati o mogućim nuspojavama - poput nesanice, pa i rizika od depresije.

Naš ugledni stručnjak za debljinu smatra da je pojava svakog novog lijeka protiv opasnih suvišnih kilograma izuzetno dobrodošla. Jer, epidemija debljine ne gasne, a trenutno je za terapiju na raspolaganju samo jedan lijek, orlistat, u dvije formulacije. No, on ima sasvim drukčije djelovanje (ne djeluje na mozak, nego u crijevima) od onih koji su se u posljednjem desetljeću pojavili i nestali s polica.

- Prije 15-ak godina sam mislio i nadao se kako će budućnost biti sjajna što se liječenja debljine tiče. Imat ćemo desetak lijekova različitog djelovanja, kirurgiju, pa i psihijatriju, više vrsta rješenja...

- Na žalost, daleko smo od toga - kaže prof. Koršić. - Sve što se pojavilo brzo je povučeno s tržišta zbog opasnih popratnih pojava, najčešće zbog kardiovaskularnog rizika, zato što povećavaju mogućnost srčanog i moždanog udara.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. veljača 2023 03:23