Pojedini stručnjaci navode da ljudi nepotrebno piju puste vitaminsko-mineralne nadopune. No, jedan mineral mnogi zanemaruju, a to je magnezij kojega je ljudsko tijelo u ne tako davnoj prošlosti putem vode ili biljaka dobivalo u izobilju, ali danas je situacija sasvim drukčija.
- Teško je pouzdano opskrbiti tijelo dostatnom količinom magnezija, čak i dobro uravnoteženom, cjelovitom prehranom. Prije svega, moderni poljoprivredni postupci podupiru opću uporabu NPK gnojiva (dušik, fosfor i kalij). I kalij i fosfor predstavljaju suparnike magneziju u tlu te na vapnenastim tlima stvaraju razmjerni manjak magnezija (prisutni magnezij je vezan i stoga, nedostupan usjevima). Na pješčanim ili glinastim tlima koja su blago kisela često postoji stvarni manjak magnezija jer se magnezij ispire iz tla i zbog toga je također nedostupan usjevu. Ovo se otjecanje događa i kao posljedica kiselih kiša. Magnezij je zapravo jedan od najiscrpljenijih minerala u obradivim tlima. Magnezij i ostale hranjive tvari smanjuju se ili gube iz ploda nakon žetve rukovanjem, hlađenjem, prijevozom i skladištenjem čak i ako se svi ovi koraci „pravilno“ provedu. Višednevnim pohranjivanjem proizvoda u hladnjaku nakon kupovine nastavlja se gubitak hranjivih tvari neovisno o tome potječe li proizvod iz supermarketa ili s obližnje tržnice. Prerada namirnica kao što su lisnato zeleno povrće, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice uzrokuje golemi gubitak magnezija premda su u pravilu njegov vrlo dobar izvor - navodi Katherine Czapp na blogu 'Istine i laži o hrani', piše Slobodna Dalmacija.
I što ako ga ne dobijamo dovoljno u hrani?
- Magnezij je važan za toliko mnogo vitalnih tjelesnih funkcija, a njegov je manjak upleten u toliko mnogo bolesti da su istraživači magneziju više puta pripisali čudotvornost zbog njegove moći u otklanjanju ili poboljšanju brojnih poremećaja. Trenutno, popis poremećaja koji imaju izravnu i potvrđenu vezu s kroničnim i akutnim nedostatkom magnezija je dugačak te uključuje mnoge bolesti čije se ustaljeno medicinsko liječenje obično ne usmjerava na manjak magnezija (vidi ispod). Ovo će istraživanje otkriti daljnje poveznice između nedostatka magnezija i drugih bolesti - navodi Czapp, te donosi popis bolesti koje mogu biti i dijelom posljedica manjka magnezija:
- poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) / deficit pažnje (ADD)
- Alzheimerova bolest
- angina pectoris
- anksiozni poremećaji
- srčana aritmija
- artritis – reumatoidni i osteoartritis
- astma
- autizam
- autoimuni poremećaji
- zatvor
- depresija
- dijabetes, tip I i II
- poremećaji prehrane – bulimija i anoreksija
- fibromijalgija
- crijevni poremećaji, uključujući peptički ulkus, Chronovu bolest, kolitis
- povišeni krvni tlak (hipertenzija)
- nesanica
- bubrežni kamenci
- Lou Gehrigova bolest ili amiotrofična lateralna skleroza (ALS)
- migrene
- prolaps mitralne valvule
- multipla skleroza
- mišićni grčevi, slabost, umor
- miopija (kratkovidnost) – u djece, čije su majke imale manjak magnezija
- osteoporoza
- Parkinsonova bolest
- predmenstrualni sindrom (PMS) – uključujući menstrualne bolove i neredovitosti
- Raynaudov sindrom
- sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS)
- moždani udar
- Sindrom X, ili sindrom inzulinske rezistencije (IRS)
- poremećaji štitnjače
Više o istraživanju i o Czappinoj knjizi saznajte na ovom linku.
Također, pazite koji magnezij kupujete, jer ih tijelo ne može sve jednako apsorbirati. Tako pojedini stručnjaci navode da je najbolje uzeti magnezij klorid ili magnezij citrat, ali treba paziti s doziranjem i dobro pročitati upute na pakiranju proizvoda, piše Slobodna.