Poznato je da stanovnici skandinavskih zemalja vole provoditi vrijeme na otvorenom i za boravak u prirodi koriste svaki slobodan trenutak. U vrijeme pandemije koronavirusa takav način života još više dobiva na važnosti.
Jeste li čuli za friluftsliv? U doslovnom prijevodu to bi značilo život na otvorenom (free-air life). Novinari The Guardiana razgovarali su s Lasseom Heimdalom, glavnim tajnikom Norveškog udruženja za boravak na otvorenom, poznatijeg kao Norsk Friluftsliv. Riječ je o velikoj, volonterskoj organizaciji koja promovira život na otvorenom u zemlji, ali i šire.
Pojam friluftsliv teško je izgovoriti, ali vrlo jednostavno definirati i prihvatiti ga, pod uvjetom da imate jaknu za sve vremenske prilike, pristojne čarape i možda automobil.
- Za Norvežane friluftsliv nije toliko o tome što radiš, nego gdje se nalaziš, ističe Lasse Heimdal misleći vjerojatno na divlje fjordove i kristalno čista jezera te zimzelene borove na periferiji grada.
- Za mene to znači bijeg od svakodnevnog stresa i postojanje u onome što ja nazivam prirodom - 'soba za bijeg', kao da su šume postale produžetak vlastitog doma.
Lasse Heimdal prakticira friluftsliv tri puta tjedno.
Tipične aktivnosti 'života na otvorenom' su opuštanje, ribolov, planinarenje, spavanje u visećim ležaljkama (ne šatorima) i branje borovnica. Simbol friluftsliva je logorska vatra, a mantra mu je čovjekovo pravo da luta.
'Život na otvorenom' ima gotovo milijun hashtagova na Instagramu, profil u časopisu National Geographic, a pojavljuje se na mnogim internetskim profilima za upoznavanje u Norveškoj.
Posve je jasno zašto će sada u vrijeme pandemije po popularnosti nadmašiti skandinavski hygge, životni stil koji se očituje u druženju s obitelji i prijateljima i stvaranju tople atmosfere u domu.
Ne iznenađuje što je friluftsliv bio hit korona sezone, kako ju naziva Heimdal. Ističe da je svaki treći Norvežanin od ožujka povećao količinu vremena koje provodi na otvorenom. To je popriličan podvig s obzirom na to da prosječni Norvežanin odlazi na izlete na otvorenom barem tri puta tjedno.
Na početku pandemije u Norveškoj je bila ogromna potražnja za opremom za boravak na otvorenom. Taj trend natjerao je norvešku vladu da, nakon što su zatvorili dućane u ožujku, opozove radnike s neplaćenog dopusta koji rade u dućanima za kampersku i sportsku opremu, pa čak i da zaposle dodatno osoblje.
Iako su rane mjere lockdowna u Norveškoj rezultirale relativno niskim brojem zaraženih, u zadnje vrijeme zabilježen je porast broja inficiranih. Srećom, nije nikakav problem držati fizičku distancu na kampiranju. Još uvijek nisu zabilježeni slučajevi prenošenja virusa na izletu na otvorenom.
- Pokušavamo ne razmišljati previše o koroni, komentira Heimdal druženje sa svojim kolegama, ljubiteljima friluftsliva.
Život na otvorenom je u srcu norveške kulture već desetljećima. Vjeruje se da se u pjesmi slavnog književnika Henrika Ibsena 'Na visinama' prvi put spominje pojam friluftsliv. Glavni junak pjesme je mladi seljak rastrgan između života na farmi i i friluftsliva.
Skandinavci su već osvojili svijet životnim stilovim poput hyggea i lagoma, koji su kao pojmovi magloviti, ali marketinški isplativi, no friluftliv je preširok pojam da bi ga se uopće moglo definirati.
Upravo je napetost između grada i prirode ono što pojam friluftsliv čini još relevantnijim. Dok se bliži jesen i prijetnja novog, jačeg vala koronavirusa, magija boravka na otvorenom nikada nije bila privlačnija. Takav koncept je posebno poželjan jer je iskustven i slobodan, a ekonomija iskustva naglo je pala u recesiju kada smo prestali izlaziti u ožujku.
Tom Rønning, stanovnik Osla koji radi u IT sektoru, objašnjava da kada govorimo o friluftslivu pričamo o sigurnosti prirode i neprocjenjivoj lekciji brutalnih skandinavskih zima - ne postoji loše vrijeme, samo neprikladna odjeća. On živi blizu šume i često blizu svoje kuće može vidjeti jelene i loseve.
Heimdal otkriva da u Norveškoj postoje knjižnice koje financira država u kojima se može iznajmiti planinarska oprema.
Heimdala je posebno zainteresiran za ulogu friluftsliva u mentalnom zdravlju Norvežana.
- Sada je toplo, ali za nekoliko tjedana temperatura će se spustiti ispod ništice. Vremenske prilike predstavljaju nam velik izazov, tako da njegujemo životni stil koji tome odgovara. Ali morate znati da je depresija veliki problem u Norveškoj, kaže Heimdal, misleći da poznate mračne zime.
- Zbog toga već u školi počinjemo učiti djecu kako da se odjevaju na hladnoći, pa već u najranijoj dobi počinjemo rješavati problem, kaže Heimdal.
To je razlog zašto Heimdal misli da bismo trebali premjestiti urede vani.