Postoji više od 6000 tipova flavonoida, tvari prirodno prisutnih u većini voća i povrća. Neki od najpoznatijih i najbolje proučenih su flavonoli, flavoni, flavanoni i antocijani.
Prijašnje su studije povezivale flavonoide s gubitkom tjelesne težine, no tim koji je radio na najnovijoj studiji, pod vodstvom Monice L. Bertoia s harvardske T. H. Chan škole javnog zdravlja u Bostonu, fokusirao se na učinak flavonoida nazvanog flavan-3-ol, koji je otkriven u zelenom čaju, te još nekih tipova flavonoida.
Redovito mjerenje
Proučavali su utjecaj sedam tipova flavonoida na tjelesnu težinu kod čak 124.086 muškaraca i žena u dobi između 27 i 65 godina, koji su sudjelovali u tri ranije studije. Svake četiri godine u razdoblju od 1986. do 2011. sudionici su ispunjavali upitnik iz kojega su znanstvenici doznali koliko su određenih flavonoida sudionici uzimali: bili su to flavonoli, flavoni, flavanoni, flavan-3-ol, antocijani, proantocijanidini i flavonoid polimeri. Težina, navike i dijagnoze sudionika praćene su svake dvije godine.
Pokazalo se da su sudionici koji su tijekom ispitivanja povećali unos određenih tipova flavonoida - flavonola, flavana-3-ol, antocijana i flavonoid polimera - manje vjerojatno nakupljali dodatnu težinu. Svakih dodanih 10 mg antocijana, 138 mg flavonoid polimera i 7 mg flavonola konzumiranih dnevno bilo je povezano s težinom manjom 100 do 200 grama, pokazala su mjerenja svake četiri godine. Podaci su dobiveni i nakon što se uzelo u obzir faktore koji utječu na težinu: prestanak ili početak pušenja, tjelesnu aktivnost i druge prehrambene aspekte. Glavni izvor antocijana u studiji bile su maline i borovnice, dok su čaj i luk bili glavni izvori flavonola. Izvor flavana-3-ol i njegovih polimera bili su uglavnom čaj i jabuke.
Nove smjernice
Bertoia i kolege kažu da nema još definitivnih zaključaka. Ipak, rezultati mogu pomoći u borbi protiv epidemije pretilosti jer nude smjernice koje je voće i povrće najbolje za očuvanje poželjne težine. Također može pomoći da se redefiniraju preporuke o prehrani koja sprečava debljanje i njegove potencijalne posljedice. Ističu da je preveniranje čak i manjeg nakupljanja suvišnih kilograma važno za javno zdravlje jer smanjuje rizik za razvoj dijabetesa, visokog tlaka, srčano-krvožilnih bolesti i nekih tipova raka.
No, otkrića imaju i ograničenja. Primjerice, studijom se nije mogla pratiti točna količina flavonoida u namirnicama jer ona ovisi o zrelosti plodova, obradi, sezoni... Osim toga, vjerojatno nisu identificirani niti svi izvori flavonoida, pa rezultati možda i podcjenjuju vezu između unosa flavonoida i održavanja poželjne težine.